Hrvatski tajkuni kupuju plodnu Vojvodinu

Skoro jednu deceniju, daleko od očiju javnosti u potpunoj medijskoj tišini, grupa hrvatskih tajkuna je pokupovala velike površine poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini, i to onog koje je ranije pripadalo zemljoradničkim zadrugama koje su privatizacijom osiromašene ili potpuno upropaštene. Poznati hrvatski novinar-istraživač Domagoj Margetić, specijalno za Tabloid istraživao je slučaj ove „poslovne selidbe“ i okolnosti pod kojima se ona dogodila

Zadnjih desetak godina u Vojvodini se, iza kulisa, u potpunoj administrativnoj tišini, odvija jedna od najvećih poslovnih operacija grupe tajkuna iz Hrvatske. Hrvatski tajkuni, naime, preko mreže svojih ljudi i preduzeća kupuju poljoprivredno zemljište u vojvođanskim selima, uglavnom zemljišta koja su ranije pripadala poljoprivrednim zadrugama, koje su u procesu privatizacije na sumnjiv način prodane novim vlasnicima. Iako u privatizaciji, u vrednosti osnovnog kapitala tih zadruga nije moglo biti procenjeno poljoprivredno zemljište, niti je kao takvo moglo biti prodato i privatizovano kao deo nekada društvenog kapitala tih zadruga, novi vlasnici zadruga uglavnom su naknadnim upisima preko katastarskih uprava, uspevali izvršiti upise vlasničkih prava na poljoprivredno zemljište.

Takvim procesima, kako tvrde zadrugari iz Ratkova, aktivisti antikorupcijskog pokreta Obruč i njihov predstavnik Nenad Ilić, Republika Srbija je oštećena za vrednost ukupno oko dvestapedeset hiljada hektara najvrednijeg poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini.

U konkretnom slučaju, dve hiljde hektara, šezdeset i devet ari i šezdeset i tri kvadratna metra poljoprivrednog zemljišta nekadašnje Zemljoradničke zadruge Parabuć iz Ratkova, nezakonito je u procesu privatizacije Katastar u Odžacima preknjižio na preduzeće u sastavu Žitogrupe Osijek, iz Hrvatske. Nezakonitosti u postupku privatizacije utvrdio je i Savet za borbu protiv korupcije Vlade Srbije, koji je o tome podneo više službenih saopštenja i izvještaja, kao i završni izvještaj o Slučaju Ratkovo, kojeg je Savet podneo Vladi Republike Srbije 6. 11. 2012. godine, u kojem je utvrđeno kako je poljoprivredno zemljište u Ratkovu koruptivnim i nezakonitim radnjama privatizovano i katastarski preknjiženo u vlasništvo hrvatske Žito Grupe.

Iako prvi potpredsednik Vlade zadužen za borbu protiv korupcije Aleksandar Vučić o tome ćuti Slučaj Ratkovo bio je na popisu korupcijskih slučajeva nezakonitih privatizacija, o čemu je istrage vodila pokojna Verica Barać, ali je potpuno nejasno kako je Vučić ovaj slučaj, kao i neke druge slučajeve koje je Barać istraživala u Savetu, jednostavno ispustio sa svoje antikorupcijske istražne liste.

„Privatizacijom poljoprivrednih preduzeća i kombinata nije na zakonit način rešen status poljoprivrednog zemljišta, jer pitanje njegove svojine nije rešeno pre toga. Na taj način kupci su nakon privatizacije u Katastru nepokretnosti vršili promenu oblika svojine, odnosno uknjižbu privatnog vlasništva na zadružnoj i državnoj imovini.

Služba za katastar nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda je na osnovu kupoprodajnih ugovora i potvrda Agencije o plaćenoj ceni obavljala promenu oblika svojine iz javne i zadružne u privatnu“, stoji u Izvještaju o državnom i društvenom zemljištu u postupku privatizacije, kojeg je 6.11. 2012. godine Vladi Srbije uputio Savet za borbu protiv korupcije, na temelju podataka iz višegodišnjih istraživanja koja je u Savetu provodila Barać. Na popisu kombinata i zadruga, čije je poljoprivredno zemljište na takav način nezakonito privatizovano našli su se tako veliki kombinati kao što su Ratkovo, Srpski Miletić, Bački Brestovac, Zmajevo, Bački Maglić, Lovćenac, AK Subotica, Mali Iđoš i drugi.

Žito Grupa Osijek, inače je tajnim vlasničkim i suvlasničkim odnosima povezana s osuđenim ratnim zločincem Branimirom Glavašem, ratnim gospodarom života i smrti u Osijeku, a svoje su finansijske operacije provodili uglavnom uz pomoć Hipo Grupe, austrijske finansijsko bankarske grupacije, koja je već godinama u središtu jedne od najvećih bankarskih i afera pranja novca u Europi, nakon Drugog svjetskog rata.

Ipak, nakon više prijava, žalbi i ustrajnih zahtjeva zadrugara iz Ratkova da se njihovi zahtevi i navodi ispitaju i provere, u Ministarstvu građevinarstva i urbanizma Srbije, početkom decembra 2013. godine proveden je upravni postupak, u kojem su provereni navodi o nezakonitoj privatizaciji i katastarskom preknjižavanju poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu, pravnim licima u vlasništvu poduzeća iz Hrvatske, nakon čega je doneseno rješenje na osnovu koga je trebalo trenutno poništiti sve katastarske upise, na bazi kojih je osječka Žito Grupa postala vlasnik spornog zemljišta, te se u ponovljenom postupku mora utvrditi postoji li stvarni pravni osnov za takve upise vlasništva.

Rješenjem Ministarstva od 12.12.2013. godine, pod brojem 952-01-02302/2013-06, koje su potpisali pomoćnica ministra Aleksandra Damnjanović, državni sekretar Miodrag Jocić, te službenici Ministarstva Vesna Tunđios i Miloš Bjelanović, nesporno je utvrđeno kako je prethodni postupak upisa vlasništva osiječke Žito Grupe na više od dve hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu bio nezakonit, te je i službeno poništeno ranije Rješenje Republičkog geodetskog zavoda, Službe za katastar nepokretnosti Odžaci, pod brojem 952-02-293/2013, od 11.4.2013. godine, kojim je izvršen prepis vlasništva nad spornim zemljištem.

Logično, nakon donošenja rešenja kojim je poništeno rešenje na temelju kojeg su pravna lica povezana s Žito Grupom Osijek upisana kao vlasnici zemljišta u katastru nepokretnosti u Odžacima, trebalo je u istoj katastarskoj službi izvršiti i birsanje tih upisa koji su izvršeni na temelju sada već poništenog nezakonitog rješenja. Ipak, to se nije dogodilo.

Usprkos izričitom rešenju Ministarstva građevinarstva i urbanizma, koje je resorno i nadređeno ministarstvo Službi za katastar u Odžacima, referenti katastra odbili su provesti ovo Rešenje u katastru nepokretnosti, odnosno odbili su izvršiti i sprovesti poništenje ranijeg rešenja kojim je kao vlasnik dve hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu upisano hrvatsko poduzeće.

Prema našim izvorima, u ovakvo protivzakonito delovanje katastarske službe u Odžacima umešani su radnici Službe za katastar i to Marija Milić, te Janko Erdelji, kao i zaposlena Mira Đukić, ali i bivši šef te službe. Erdelji je, tako, prema našim izvorima, nakon što je primio rešenje Ministarstva o poništenju ranijeg katastarskog upisa vlasništva Žito Grupe nad spornim zemljištem, rekao kako poručuje Velimiru Iliću i njegovom Ministarstvu da je „Rješenje običan papir za dupe“, te je dodao neka „Velja (misli na ministra Velimira Ilića, op.a.) gura nos po Šumadiji, a ne po Vojvodini“, nakon čega je odbio da sprovede rešenje o poništenju spornih katastarskih upisa vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Ratkovu.

O nezakonitom delovanju Službe za katastar u Odžacima, točnije o nezakonitom upisu vlasništva poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu u korist osječke Žito Grupe, najbolje govori sadržaj decembarskog rešenja Ministarstva građevinarstva i urbanizma.

„Prilikom upisa u katastar podnosioci zahteva nisu priložili ispravu shodno članu 14 i 58d Zakona o državnom premeru i katastru, podobnu za upis prava svojine, jer istu nisu ni posedovali, a promena oblika svojine se mogla izvršiti tek u postupku konverzije zemljišta iz prava korištenja u pravo svojine, bez obzira na prodaju društvenog kapitala, jer se ne može preneti više prava nego što ga je posedovao pravni prethodnik.

U Izvještaju Agencije za privatizaciju, upućen Vladi Republike Srbije, nadležnom Ministarstvu i Savetu za borbu protiv korupcije, navodi se da je prema Zakonu o privatizaciji predmet privatizacije društveni i državni kapital (bez obzira da li je u akcijama ili udelima), te da predmet privatizacije nije činilo poljoprivredno zemljište niti druge nepokretnosti subjekta privatizacije, bez obzira na obim, vrstu i nosioca prava na nepokretnostima“, izričito se navodi u obrazloženju rešenja Ministarstva od 12.12.2013. godine.

Iz sadržaja rešenja potpuno je jasno da je Katastar u Odžacima, u trenutku kada je odlučivao o zahtjevu Žito Grupe za upis prava vlasništva nad nekretninama u Ratkovu postupao potpuno protuzakonito, te da je kod upisa vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem nekadašnje Zemljoradničke zadruge Parabuć prekršeno više zakonskih propisa, te je u celosti potpuno zaobiđena zakonska pravna procedura, propisana kako za podnošenje zahteva za promene katastarskih upisa, tako i za donošenje rešenja kojim se pravnim ili fizičkim licima priznaje i upisuje pravo vlasništva nad nekretninama.

„Po oceni ovog Ministarstva prvostepeni organ nije dao dovoljne i jasne razloge za donošenje žalbene odluke u smislu odbijanja podnetog zahtjeva. Ovo posebno iz razloga što su u obrazloženju Rešenja samo navedeni podaci iz evidencije kojom služba raspolaže, a da nisu istovremeno priključeni dokazi koji govore u prilog iznetim tvrdnjama. Naime, kako se zahtev odnosi na ispravku upisa izvršenog Rešenjem službe broj 952-02-718/2009, od 21.8.2009. godine, prvostepeni organ je bio dužan da spisima predmeta priključi navedeni predmet i u smislu odredbe Člana 137. Zakona o državnom premeru i katastru sprovede postupak i oceni da li je predmetni upis izvršen u skladu sa tada važećim propisima, kao i da navedene spise predmeta dostavi ovom Ministarstvu, kako bi se mogli pravilno ceniti žalbeni navodi“, stoji u obrazloženju rješenja Ministarstva. U obrazloženju se dalje navodi.

„Takođe, prvostepeni organ je posebno trebao da ima u vidu da je u zahtevu naevedeno da predmetno poljoprivredno zemljište nije moglo da bude u prometu jer nije stečeno teretnim pravnim poslom i da u tom smislu na nesumnjiv način utvrdi da li je izvršen popis i evidencija poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o pretvaranju društvene svojine na poljoprivrednom zemljištu u druge oblike svojine i Uputstvom o načinu i postupku utvrđivanja i evidentiranja poljoprivrednog zemljišta u državnoj i društvenoj svojini koje koriste pravna lica, te da spisima predmeta priključi dokaze koji se odnose na taj postupak i izvršeni upis.

Istovremeno, donoseći odluku u ovoj upravnoj stvari, prvostepeni organ je trebao da ima u vidu odredbu Člana 151a Zakona o državnom premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima, koji je bio na snazi u vrijeme donošenja Rešenja broj 952-02-718/2009 od 21.8.2009. godine, i kojom odredbom je propisano da će se kao nepokretnost u državnoj svojini upisati na osnovu Člana 1. stav 1. Zakona o pretvaranju društvene svojine na poljoprivrednom zemljištu u druge oblike svojine i poljoprivredno zemljište za koje pravno lice koje koristi to zemljište ne donese ispravu kojom dokazuje osnov za sticanje prava na zemljištu“, dodaje se u Rešenju Ministarstva iz decembra 2013. godine.

Drugim rečima, Služba za katastar u Odžacima se, kod odlučivanja o prihvatanju zahteva osječke Žito Grupe, za upis prava vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Ratkovu ponašala ne kao državna institucija Srbije, nego doslovno kao stručna služba koja radi za Žito Grupu. Netko je u katastru u Odžacima, jednostavno, doneo odluku kako će ignorisati niz zakonskih odredbi i zakonskih propisa, kao i podzakonskih akta, te je očito u koruptivnoj sprezi sa predstavnicima Žito Grupe, pogodovao ovom preduzeću iz Hrvatske kod nezakonitog preknjižavanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem čime je Republici Srbiji zbog takvog otimanja državnog poljoprivrednog zemljišta nanesena šteta koja se mjeri u desetinama miliona eura.

Naime, prema procjenama stručnjaka, tržišna vrijednost jednog hektara ovakvog poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini oko petnaest hiljada evra, pa iz takvih procena proizlazi kako bi ukupna šteta zbog otimanja zemljišta u Ratkovu iznosila samo po osnovi nezakonitog upisa vlasništva zemljišta čak oko trideset miliona eura.

Drugi deo štete iznosi obračunati prihod kojeg je Žito Grupa Osijek uprihodovala od nezakonitog korišćenja poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu, a koji godišnje iznosi oko četiri miliona eura. Kako Žito Grupa ovo zemljište na temelju nezakonitih vlasničkih upisa koristi od 2008. godine, za pet godina iznos štete po osnovi prihoda od zemljišta dostigao bi dvadesetak miliona eura. Tako, prema tim grubim procenama stručnjaka, samo glavnica štete koja je nanesena državi u slučaju nezakonitog preknjižavanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Ratkovu iznosi oko pedeset milijuna eura.

Tu, još uvijek nisu uračunate štete po osnovi gubitka radnih mesta, s obzirom da je u nekadašnjoj zemljoradničkoj zadruzi radilo dve stotine radnika, pa se šteta obračunava i po gubitku ovih radnih mesta, te po gubitku prihoda države po osnovi davanja preduzeća za zaposlene. Takođe, kako navode iz antikorupcijskog udruženja Obruč iz Ratkova, trebalo bi izračunati i štete od poreskih utaja, s obzirom da Žito Grupa Osijek nije plaćala niti propisane poreze na poljoprivredno zemljište, kao i neka druga zakonom propisana davanja državi, a o visini tih iznosa tek bi trebalo sprovesti stručne analize i veštačenja.

Iz udruženja Obruč, potvrdili su kako su o svemu podneli više krivičnih prijava nadležnim institucijama, a posebno Upravi kriminalističke policije i tužilaštvu u Somboru, te Savetu za borbu protiv korupcije, a sa korupcijom i kriminalom u Slučaju Ratkovo upoznali su i prvog potpredsjednika Vlade Aleksandra Vučića, koga su i nedavno sms porukama obavestili o odbijanju Službe za katastar u Odžacima da sprovede Rešenje nadležnog Ministarstva, na što su dobili i Vučićevu sms poruku koja dokazuje kako je primio njihovu informaciju, ali do danas nije smatrao potrebnim reagovati u tom slučaju.

Ogorčeni činjenicom da katastar u Odžacima nije želeo da sprovede Rešenje Ministarstva, predstavnici udruženja Obruč štrajkovali su glađu ispred opštinskog sedišta i katastra u Odžacima tokom novogodišnjih praznika. Više predstavnika udruženja započelo je štrajk glađu 30.12.2013., a okončali su ga zbog lošeg zdravstvenog stanja i na pozivsvojih porodica  8. januara ove godine. Uprkos tome, predstavnici Vlade nisu se izjasnili, niti na bilo koji način reagovali zbog odbijanja katastra u Odžacima da provede rešenje o poništenju rešenja kojim je priznat upis prava vlasništva osječkoj Žito Grupi nad poljoprivrednim zemljištem nekadašnje Zemljoradničke zadruge „Parabuć“ iz Ratkova.

Izvor: Tabloid