Hrvatske „muke po Perkoviću“

ZAGREB – Polemika o zakonu o evropskoj poternici, koja u hrvatskoj stručnoj i političkoj javnosti traje od letos, a zbog kojeg je Evropska komisija pokrenula proceduru za kažnjavanje Hrvatske, juče se preselila u Hrvatski sabor.

Premijer Zoran Milanović je odgovarajući na poslanička pitanja poručio da su neki članovi HDZ-a aktivno pružali zaštitu bivšem funkcioneru jugoslavenske tajne službe Josipu Perkoviću, koga nemačko pravosuđe tereti kao učesnika u ubistvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, prenosi Hina.

„Zakon (Leks Perković) je tu, i ide, i niko osim onih koji su aktivno pružali zaštitu ljudima u koje danas upiru prstom, a u HDZ-u ih ima, niko ne postavlja pitanje hoće li svi ljudi koji su osumnjičeni uskoro doći pred lice pravde”, rekao je Milanović, odgovarajući na poslaničko pitanje Tanje Vrbat (SDP) o odnosu vlade i Evropske komisije u vezi sa primenom evropskog naloga za hapšenje.

On je naglasio, međutim, da je privođenje osumnjičenih pravdi moguće samo ako se ustavom ukine zastarelost za teška ubistva.

„Tu su nam potrebne vaše ruke i jednom u životu budite verodostojni”, poručio je Milanović HDZ-u.

Premijer tumači da su politička ubistva zastarela, a da je zastarelost jedan od razloga za odbijanje izručenja, zbog čega osumnjičene nije moguće izručiti čak i ako se promeni sporni zakon.

„Kad to promenimo i ukinemo zastarelost, onda možemo pristupiti ili postupku u Hrvatskoj, naših organa, ili izručenju”, rekao je Milanović.

Odgovarajući poslaniku Goranu Jandrokoviću, koji je konstatovao da se zbog zakona o evropskoj poternici Hrvatska nalazi pred suspenzijom sredstava iz evropskih fondova, Milanović je rekao da je ovo pitanje u „našim palanačkim okvirima naduvano, dok u evropskim ne postoji”.

„S Komisijom države ulaze u raznorazne sporove i nema države koja nema sporove s Komisijom”, rekao je Milanović.

Evropska komisija je juče u Briselu započela postupak konsultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mera predviđenih članom 39 hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što hrvatski zakon o evropskom nalogu za hapšenje nije u skladu sa evropskim pravnim propisima.

Komisija je predložila „pojačani monitoring i suspenziju” sredstava za pripremu za ulazak Hrvatske u šengenski prostor.

Zemlje članice, prenela je Hina, imaju deset dana da se izjasne o tom pitanju, a nakon toga će Hrvatskoj biti određene sankcije, osim u slučaju da ona u narednih nekoliko dana ne izmeni zakon i uskladi ga sa evropskim.

Komisija može, ali ne mora uvažiti mišljenje zemalja članica, jer je po pristupnom ugovoru ona nadležna za aktiviranje zaštitnih mera.

Hrvatska vlada bi, prema najavama Milanovića, trebalo na današnjoj sednici da raspravlja o izmenama spornog zakona nakon čega će on biti prosleđen saboru. Takođe, prema najavama premijera, zakon će biti usvojen, ali će njegova primena početi sredinom narednog jula. Brisel, međutim, to smatra odugovlačenjem.

Milanovićevi saradnici brane stavove premijera o ovom pitanju, dok psiholozi i politički analitičari smatraju da premijer „nema kontrolu nad realnošću”, da je „disfunkcionalan, iracionalan i nepristojan”, piše jučerašnji zagrebački „Večernji list”.

S druge strane, lider HDZ-a Tomislav Karamarko razgovarao je sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel od koje je zatražio da spreči najavljene sankcije Hrvatskoj zbog nepoštovanja evropskih propisa. Lider najuticajnije opozicione stranke se, kako navodi „Večernji list”, sa Merkelovom sreo na predizbornom skupu Hrišćansko-demokratske unije u Riselshajmu.

Optužnica protiv Josipa Boljkovca

ZAGREB – Županijsko državno tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv Josipa Boljkovca (93), prvog ministra unutrašnjih poslova u Republici Hrvatskoj, zbog sumnji da je kao načelnik kotarske Ozne (prethodnice jugoslovenske Udbe) 1945. u Dugoj Resi naredio likvidacije civila, javlja Tanjug. Optužnica je podignuta protiv Boljkovca nakon jednoipogodišnje istrage.

On je drugi pripadnik Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije koji je osumnjičen zbog ratnih zločina nakon Drugog svetskog rata. Pre nekoliko godina zatražena je istraga protiv Sime Dubajića, međutim, on je umro u Srbiji, a da mu optužnica nije ni bila uručena.

Izvor: Tanjug