U Briselu je održan okrugli sto na temu „Definisanje nove bezbednosne arhitekture Evrope“, u organizaciji američkog komiteta Sporazum Istok-Zapad. Tri ključna predavača su bila ugledni američki naučnici profesor Džon Miršajmer, profesor Stiven Koen, i izdavač i urednik časopisa „Nejšn“, Katrin Vanden Hojvel. Na sesijama su učestvovali i gosti, koji su uključivali pet članova Evropskog parlamenta, sa levice, centra i desnice, dva ambasadora, druge visoke diplomate iz nekoliko misija, stariji član Službe EU za spoljne poslove i profesor Ričard Sakva, autor nedavno objavljene knjige „Ukrajina-linija fronta“. Prvi govor na okruglom stolu je držao Džon Miršajmer.
Džon Miršajmer: Zapad je prokockao svoje „zlatno doba“ i nepovratno ugrozio evropsku bezbednost
Profesor Džon DŽ. Miršajmer je viši profesor političkih nauka na Univerzitetu u Čikagu i vodeći teoretičar međunarodnih odnosa. Ključne tačke njegovog govora su:
– Najbolje čemu se možemo nadati je da se vratimo u situaciju koja je postojala u Evropi pre 2008. Ipak biće izuzetno teško da se to postigne. Period 1990-2008. je zlatni period za Evropu, bez ozbiljne mogućnosti sukoba između Rusije i Zapada. To je zato što je NATO ostao netaknut, Amerikanci su bili mirotvorci, krajnji arbitar i viša instanca, dok NATO nije pretio Rusiji.
– 2008. je bila sudbonosna. NATO je tada najavio da će i Gruzija i Ukrajina postati njegove članice. To je kategorički neprihvatljivo za Ruse. Osim toga, u maju 2008. godine, EU je saopštila da će njen projekat Istočno partnerstvo, takođe biti proširen na istok.
– Nije iznenađujuće to što je u avgustu 2008. izbio rat između Gruzije i Rusije, dok su se Gruzini nadali podršci NATO, koje nije bilo.
– Obama nije uspeo da resetuje odnose sa Rusijom, jer Zapad na čelu sa SAD i dalje pokušava da učini Ukrajinu delom Zapada.
– Promocija demokratije, koju sprovode SAD, zapravo znači rušenje vođa koji se posmatraju kao antiamerički, i njihova zamena proameričkim liderima.
– Glavna kriza se pojavila rušenjem Janukoviča i dolaskom na vlast proameričkog režima. Rešenje je povratak na situaciju koja je postojala pre 2008. godine. Ukrajina treba da bude pretvorena u neutralnu, tampon državu.
– Putin je u osnovi poručio Zapadu da ima dva izbora: ili se povucite, ili ćemo koristiti sva sredstva na raspolaganju kako bi osigurali da se Ukrajina nikada ne pridruži Zapadu.
– Proširenje NATO i EU, kao i „promocija demokratije“ za Ukrajinu moraju biti eksplicitno skinuti sa dnevnog reda. Međutim, malo je verovatno da će se to desiti.
– Zapadni lideri su mnogo uložili u politiku posle 2008, a sada Rusija više ne veruje Zapadu, dok je i sam NATO je u nevolji, jer se fokus SAD premestio iz Evrope u Aziju.
– Doći će dokorenite promene ako Kina nastavi da raste: Azija je najvažniji deo sveta za SAD, Persijski zaliv je drugi, a Evropa je samo na dalekom trećem mestu.
– Evropa je imala odličnu bezbednost pre 2008, ali smo mi (Zapad) to prokockali.
Stiven Koen: Ako Kijev ne promeni svoj pristup, ili ako Zapad ne prestane da ga bezuslovno podržava, klizimo ka ratu sa Rusijom
Profesor Stiven Koen je jedan od najuglednijih stručnjaka za Rusiju među američkim i zapadnim naučnicima, predavač ruskih studija na Univerzitetu Prinston i na Univerzitetu u Njujorku. Njegov akademski rad se koncentriše na modernu rusku istoriju i odnos Rusije sa SAD. Ključne tačke Koenovog izuzetnog govora su:
• Mogućnost pripremljenog rata sa Rusijom je stvarna; to nikada nije bila mogućnost u sovjetsko vreme.
• Ovaj problem nije počelo u novembru 2013, ili 2008. godine, već u 1990-tim, kada je Klintonova administracija prema postsovjetskoj Rusiji usvojila politiku „pobednik-uzima-sve“.
• Pored širenja NATO, SAD su usvojile oblik pregovaračke politike koja se zove „selektivna saradnja“ – Rusija daje, SAD uzima.
• Ne postoji ni jedan primer nekog većeg ustupka ili recipročnog sporazuma koji su SAD ponudile Rusiji u zamenu za ono što je od nje primila od 90-tih.
• Ova politika je vođena od strane svakog predsednika i svakog američkog Kongresa, od predsednika Klintona do predsednika Obame.
• SAD smatraju da imaju pravo na globalnu sferu uticaja, ali da Rusija nema pravo na bilo koju sferu uticaja, čak ni u Gruziji ni u Ukrajini.
• Za 20 godina Rusija je bila isključena iz evropskog sistema bezbednosti. Ekspanzija NATO je stožer ovog bezbednosnog sistema i on je bio usmeren protiv Rusije.
• Putin je počeo kao prozapadni lider, hteo je partnerstvo sa SAD, pružio je pomoć posle 9/11 i spasio mnoge američke živote u Avganistanu.
• Zauzvrat je dobio jače širenje NATO i jednostrano ukidanje postojećeg ugovora o raketnom naoružanju na kome se bazira celokupna ruska bezbednost.
• Putin nije autokrata, on je možda je veoma autoritaran kao krajnji donosilac odluka, ali, on je odgovoran i drugim centrima moći.
• Putin nije antizapadno orijentisan, kako je to Hodorkovski je rekao, on je više proevropski orijentisan nego 99 odsto Rusa. On je postao manje prozapadan, i posebno manje proamerički nastrojen.
• Od novembra 2013. godine, Putin nije postao agresivan, već reaktivan. Za to je kritikovan u nekim krugovima u Moskvi kao preblag (mekan i nedovoljno jak).
• Mi, akademici koji smo opozicija, nemamo efikasnu političku podršku u administraciji, u Kongresu, u političkim partijama, tink-tenkovima ili na univerzitetima. To je situacija bez presedana u američkoj politici. Nema diskursa ni debate, i to je neuspeh američke demokratije.
• U toku je vanredno iracionalna i činjenično neutemeljena satanizacija Putina. Nema sovjetskog lidera koji je toliko lično ocrnjen kao što je Putin sada.
• Rešenje za krizu je federalzacija Ukrajine bez Krima, koji se ne vraća, slobodna trgovina i sa Zapadom i sa Rusijom, i bez članstva u NATO za Ukrajinu.
• Ova garancije moraju biti u pisanoj formi, a ne usmeno kao što su date Gorbačovu, i moraju biti ratifikovane od strane UN.
• Kijevski režim nije demokratski, već krajnje nacionalistički. Porošenko je predsednik čija moć slabi.
• Ako kijevski režim ne promeni svoj pristup prema Rusiji ili ako Zapad ne prestane da ga bezuslovno podržava, klizimo prema ratu sa Rusijom.
Prevod – Mladen Đorđević
Ostavite komentar na Rat Rusije i NATO-a je realna mogućnost

Copyright © Ceopom Istina 2013-2026. Sva prava zadržana.