U poslednjim decenijama, feminizam je kardinalno izmenio tradicionalnu porodicu. Pritom, ni slabiji ni jači pol od toga nisu pobedili. Umesto ravnopravnosti, desila se otvorena neravnoteža u korist žene-pobednice i pasivnog muškarca.
Štaviše, u SAD i Evropi tradicionalnu porodicu zamenjuju homoseksualni brakovi i povremeno se to čak predstavlja kao primer. Po rezultatima ispitivanja, ta sklonost se veštački rasprostranjuje od strane grupe bankarskih klanova, za koje je feminizam postao oruđe za stvaranje novog društva i smanjenje broja stanovnika zemlje.
Izvori
Početak ”porodične reforme” je bio postavljen još u 17. veku. Tada su francuski prosvetitelji Volter, Didro, Helvecijus i Monteskje izneli ideju o nepravednom odnosu prema slabijem polu. Kao rezultat toga, u prvoj polovini 19. veka, u Evropi i SAD su se pojavile prve ženske društvene organizacije. Osnovni zadatak ženske emancipacije tog vremena sastojao se u dobijanju prava glasa. Nastala su dva osnovna pravca feminizma – liberalni i marksistički. Prvi je nastao na Zapadu, gde su kao aktivistkinje nastupale intelektualke iz višeg društva. Drugi se orjentisao na žene iz naroda i primio se u Rusiji i drugim državama, kasnije se prudruživši socijalističkom taboru.
Dva svetska rata primetno su snizili aktivnost feministkinja – tradicionalna porodica ponovo je izašla u prvi plan. Ali već 1960-tih godina, na Zapadu se podigao drugi talas feminizma. Ako su u prvom talasu žene dobijale pravo da biraju, sada su istupale za pravo da budu birane. Teoretičari su izmislili nove feminističke koncepcije. Svet je ugledao postmodernističke, psihoanalitičke i radikalne pokrete.
Što se tiče trećeg talasa feminizma, on je počeo 90-tih godina prošlog veka i traje do danas. Njegova razlika od prethodnih je u tome što se orjentiše na države Azije, Afrike i Latinske Amerike.
Momci za udaju
Za poslednja tri decenije, feminizam je do neprepoznatljivosti izmenio socijalno-radnu panoramu Zapada. Istraživanje Pew Research Center pod nazivom ”Nova ekonomika porodice: napredak žena” (januar 2010. god.) to očigledno predstavlja. Ako je 1970.god. u SAD samo 4% muškaraca imalo dobrostojeće i bogate žene, to je 2007.god. takvih bilo već 22%. Dohodak žena je za 30 godina porastao za 44%, a kod muškaraca je dinamika samo 6%. Tačnije, godišnji dohodak neudatih žena porastao je sa 30.500 na 48.700dolara, a udatih sa 45.700 na 74.600 dolara (u periodu 1970- 2007. god).
U Rusiji nisu izvodili slična istraživanja, ali i kod nas je već došlo do slične pojave. U periodu 2000.-2007.god., jači pol je stabilno preticao slabiji pol po stepenu nezaposlenosti. Čak su u kriznoj 2008., žene uspešnije nalazile posao (6,4% nezaposlenih žena protiv 7,5% nezaposlenih muškaraca).
Po mišljenju analitičara, uskoro će izraz ”srećno se udati” postati arhaizam, a norma će postati ”momci za udaju” – muškaraca koji traže takav brak je sve više. U socijalnoj psihologiji, sindrom truta dobio je naziv ”kriza mužestvenosti”. Naučnici ubeđuju da će ta sklonost vremenom samo napredovati. Jer danas postoje idealni uslovi za razmnožavanje muževa-parazita. ”Istraživanja svedoče o opštoj sklonosti: povećavaju se obrazovne i karijerne mogućnosti za žene i želje muškaraca da dele breme finansija sa budućim suprugama.” – smatra sociolog Kristin Velan sa Ajova univerziteta. Sa svoje strane, Ričard Fraj iz Pew Research Center, raduje se novim mogućnostima: ”Danas većina žena radi. Za momke ekonomika braka postaje sve unosnija” (Chicago Sun-Times, 23 jan. 2010.).
Iz korena se menja i način izbora neveste. Sada se kriterijumi izbora buduće žene grupišu oko obrazovanja, finansija i radne sposobnosti. Po podacima Pew Research Center, 2007.god. je samo 19% žena imalo obrazovanije muževe, a 28% je živelo sa manje obrazovanim. 40 godina unazad sve je bilo obrnuto. 1939.god. tačka ”finansijske mogućnosti” zauzimao je 18. mesto na spisku muških prioriteta pri izboru buduće supruge. 2008.god. mladoženje su postale praktičnije i ”novčano pitanje” se premestilo na 12. mesto, po podacima februarskog istraživanja Ajova univerziteta.
Emancipacija sreće
Na žalost, feminizam, kako pokazuje stvarnost, ne obećava ženama preteranu radost. Često se posle posla ”pobednica” pretvara u ”čuvarku ognjišta” i radi domaće poslove. Sa svoje strane, ”pobednik” se pretvara u ”čuvara divana i televizora”. Ispada da je slabiji pol preuzeo na sebe kompleks tradicionalnih ženskih poslova i muških obaveza. Pritom u društvu do danas postoji shvatanje ”ženske” i ”muške” plate. Pew Research Center je podvukao da je 2007.god. u SAD, plata ”slabijeg pola” predstavljala 78% plate ”jačeg pola” za iste poslove.
”Paradoks gašenja ženske sreće” (The Paradox of Declining Female Happiness) – tako se naziva istraživanje sociologa Betsi Stivensona i Džastina Volferca iz Nacionalnog biroa ekonomskih istraživanja SAD, izdano u maju 2009. godine. U skladu sa rezultatima navedenim u njemu, još pre 35 godina u SAD i 12 zemalja EU, bila je očigledna pojava nezadovoljstva žena sopstvenim životom.
”Tradicionalno su žene pokazivale veći stepen sreće od muškaraca, ali sada se sve okrenulo na suprotnu stranu”, pišu autori. Oslanjajući se na ankete za poslednjih 35 godina, naučnici su izvodili specifične veličine-koeficijente- ugodnog samodoživljaja upitanika. Tako je u 12 najrazvijenijih zemalja Evropske unije ”koeficijent zadovoljnosti životom” kod žena bio niži nego kod muškaraca.
Feminizam ne samo da žene čini manje srećnima, nego i podriva njihovo zdravlje. Marta 2007.god. naučnici švedskog Instituta sociologije i medicine uporedili su podatke od strane osoblja svih 290 švedskih opština po devet pokazatelja. Ispostavilo se da ujednačavanje razlike u primanjima i karijernim mogućnostima između polova skraćuje živote i jednih i drugih. Muškarci stradaju od gubitka odgovornosti za porodicu. Žena se savija pod težinom pritisaka i stresa.
Proizvođači feminizma
Na takav način, porodica sa pasivnim mužem i ženom-pobednicom nije u skladu sa zakonima prirode. Ispada da neko uporno rasprostranjuje emancipaciju na veštački način. U intervjuu datom Aleksu Džonsu, 29.1.2007., režiser i producent Aaron Ruso mu je rekao da je emancipacija bila osmišljena od strane porodičnog klana Rokfeler. Po rečima Rusoa, njegov prijatelj Nikolas Rokfeler mu je sam govorio o ciljevima veštačke emancipacije: dobiti dodatne uplate poreza i vaspitavati buduća pokolenja po svojoj zamisli.
Nije isključeno da se sam Nikolas Rokfeler malo hvalisao, i da se program ”emansipe” širi ne od strane jednog već grupe bankara iz SAD i Evrope. Tako da ne možemo da ga okrivimo za razmetanje. Postoje činjenice koje potvrđuju njegove reči. Danas Rockefeller Foundation sponzoriše više od 48 organizacija, društvenih, državnih i naučnih instituta, koji na ovaj ili onaj način zastupaju dalju emancipaciju po celom svetu (vidi Grant and Grantees, www.rockefellerfoundation.org). Na primer, jedna od poslednjih donacija – je 3miliona dolara za program Stejt Departmenta (Državno odeljenje) SAD za oslobođenje žena i devojaka. Sredstva idu za plate najaktivnijim lobistima.
Ne manje požnje zaslužuje i verzija da je feminizam – samo instrument za smanjenje brojnosti stanovništva na planeti. U septembru 2009.god . dr. Leonard Gorovic je otvoreno izjavio da finansijska elita pravi masovni genocid (vidi www.drlenhorowitz.com). Procesom rukovodi klan Rokfelera, koji upravlja svim globalnim socijalnim, genetskim i biotehnološkim trendovima. Po podacima Gorovica, koje je on predstavio FBR, trust Dejvida Rokfelera predvodi program smanjenja stanovništva zemlje (naročito putem masovnih vakcinacija).
Ako je verovati Gorovicu, reč je o ostvarenju scenarija ”zlatne milijarde” – preživljavanju najrazvijenijih zemalja Evrope i Amerike u uslovima potrošenih zaliha planete. Oni će se spasti na račun drugih država: sprečavaće njihov razvoj, smanjivati njihov natalitet i potrošnju dobara. Sličnu doktrinu je smislio englez Tomas Maltus još 1798god. objasnivpi je u ”Traktatu o principima stanovništva”.
Akušerka iz ada
Najmasovniji projekat za smanjenje broja stanovništva na planeti, po mišljenju istraživača, predstavlja Međunarodna federacija planiranja porodice (IPPF, International Planned Parenthood Federation). Rodonačelnica IPPF je feministkinja Margaret Zanger. ona se rodila 1879.god. u Njujorku, obožavala je eugeniku i Tomasa Maltusa, smatrala brak ”degenerativnom ustanovom”,”koja je opterećujuće jezgro supružanske vernosti”. Pritom, negativan odnos prema ustanovi porodice nije smetalo Zangerovoj da se dvaput uda, pritom, drugi put za milionera DŽ.Noa Sli, koji joj je pomagao u borbi za čistotu ljudske rase.
U maju 1943.god. u American Weekly Magazine, Margaret je objavila članak sa zakonodavnim predlozima. Zanger je smatrala da je neophodno da se ”zaustavi pre-proizvodnja dece” i da se uvedu dozvole za rađanje, predložila je sterilizaciju bolesnih i nerazvijenih ljudi (takvima je ona smatrala 70% stanovništva SAD). U svojoj knjizi ”Žena i nova rasa” (1928.) Margaret je pisala da je ”najveće blago koje mnogodetna porodica može da ukaže novorođenomu – da ga ubije”. Za IPPF, Margaret Zanger je apologeta, na njenim postulatima se zasniva delatnosti federacije.
Organizacija je nastala 1921.god. pod nazivom ”Liga za kontrolu rađanja”. 1942. je preimenovana u Američku federaciju za planiranje porodice. Već kroz 10 godina je svet ugledao IPPF, koja je danas zastušljena u 140 zemalja sveta, mešu njima i u Rusiji (Rossiйskaя associaciя planirovaniя semьi, ili RAPS). Od 1925.god. organizacija je počela da dobija donacije od Fondacije Rokfeler, a takođe i fondacija Ford i Karnegi. U izveštaju za 2008.god. organizacija je 18 zemalja dala ukupno 91,5 miliona dolara. Pritom je najveću sumu dobila Švajcarska – 15,9 miliona dolara.
IPPF se uglavnom zanima zastupanjem ”seksualnog zdravlja” i ”reproduktivnih prava” po celom svetu. Prvo podrazumeva propagandu seksulane slobode i bezbednog seksa, između ostalog, u školama. Različite izopačenosti – homoseksualnost, transseksualnost, promena pola i.t.d. – za njih predstavljaju normu. ”Reproduktivno pravo” je propaganda feminizma i abortusa. Pritom se sterilizacija zastupa kao najefikasniji i najbezopasniji način kontracepcije.
Ostavite komentar na Feminizam i najmoćniji bankari

Copyright © Ceopom Istina 2013-2026. Sva prava zadržana.