Iako Ramuš Haradinaj, poput papagaja, iz dana u dan ponavlja kako je obezbedio parlamentarnu većinu za formiranje „Vlade Kosova“, činjenica da Tači i dalje ne saziva sednicu parlamenta govori da on tu većinu nema, ili da je njena stabilnost vrlo upitna. Jer, pred novom „vladom“ paradržave „Kosovo“, nalaziće se neka veoma osetljiva pitanja, koja nijedna vlada nastala iz koalicije, čiju trećinu čine glasovi manjina, neće moći da rešava ni brzo, ni odlučno.
Prošlonedeljni poziv Haradinaja na razgovore o učešću u vladi, u kojoj bi on bio premijer, glatko su odbili i „Samoopredeljenje“ i koalicija oko bivšeg premijera Ise Mustafe (1), a situaciju za njega dodatno komplikuje činjenica da su lider pokreta „Samoopredeljenje“ Aljbin Kurti i njegovi prvi saradnici, Višar Imeri i Špend Ahmeti, krajem juna boravili u višednevnoj poseti Briselu, gde ih je primio i Johanes Han(2), što njihovom odbijanju daje dodatnu političku težinu.
Sa druge strane, Zapad kao da gubi živce sa Hardinajevim praznim najavama i Tačijevim otezanjem konstituisanja „parlamenta“, pa je američki ambasador na „Kosovu“, Greg Delavi, u izjavi za Radio Slobodna Evropa istakao: „Verujemo u kosovske institucije, verujemo da će poštovati Ustav, zakone i procedure, i sastaviti Vladu bez naše pomoći“(3), ocenivši kako je neophodno da se Vlada Kosova formira u što kraćem roku. Ali, ova pitoma i ohrabrujuća poruka ima i malo rogatiji nastavak. Priznajući da je sa politikim akterima na Kosovu razgovarao o ovom problemu Delavi je dodao: “Svet neće samo stajati i čekati da se Kosovo pokrene“(4). Slične poruke stigle su od ambasadora Nemačke i Italije.
Naravno, jasno je da sama ova izjava znači kako su Amerikanci već “ušli u proces”, ali da ih je uspeh “Samoopredeljenja” (32 mandata) i njihov tretman u Briselu, naterao da još jedanput preispitaju svoje planirane “kombinacije” sa Tačijem i Haradinajem.
Kakve, dakle, koalicije možemo očekivati ako Haredinaj ne uspe da okupi većinu i hoće li nekome drugome Tači uopšte poveriti mandat?
Kosmetski politički analitičar, Faton Mehmeti, smatra da su sve izborne koalicije na Kosovu i Metohiji neprirodne i da će Hašim Tači pre raspisati nove izbore nego poveriti mandat nekom drugom osim svom koalicionom partneru Haradinaju(5). Naravno, ako se on bude pitao, odnosno ako ga ne pritisne Zapad.
Mislim da je u pravu. Argumenti za ovu tvrdnju su vrlo ubedljivi. Za Tačija i Haradinaja pozicioniranje u vrhu vlasti znači pokušaj imuniteta od Suda za ratne zločine na Kosovu, koji očigledno nema nameru da počne sa radom dok se ne formiraju nove kosovske “institucije”. Nije samo u Srbiji politika važnija od prava. Dakle, neko im je dao šansu, ali ako je ne iskoriste, bože moj. Otuda je za Tačija i Haradinaja ovo više od “igre vlasti”, i ako se ne izgura Haradinaj, novi izbori su najizvesnija opcija.
Naime, čak i da se nekim čudom koalicija oko „Demokratskog saveza Kosova“ Ise Mustafe dogovori sa „Samoopredeljenjem“ oko sastavljanja nove vlade, pri čemu imaju potrebnu većinu i bez manjina (ukupno 62 glasa), a sa manjinama i dvotrećinsku većinu, Tači će izbeći da im da mandat pod izgovorom da je njegova i Haredinajeva koalicija pobednik izbora. Novi izbori u takvim okolnostima su jedino rešenje. Naravno, ako Amerika ne lupi šakom o sto.
No, pitanje je šta bi ti izbori doneli, pod uslovom da se ne ide u izborne manipulacije? Teško da bi se mogle očekivati značajnije promene, a ako bi ih i bilo, verovatno bi bile u korist „Samoopredeljenja“, posebno nakon primanja u Briselu na najvišem nivou. Dakle, moguće je da bi priču sa Haredinajem i „ratnom“ vladom bilo još teže izgurati.
Da “izguravanje” Haradinaja neće biti lak posao najavio nam je, neposredno nakon izbora, i analitičar Dušan Janjić koji, kao Haradinajev prijatelj, nesumnjivo ima informacije iz prve ruke. On je “kosovsku vladu” najavio tek za oko tri-četiri meseca od izbora (6). No, nevolja i za njega kao prognozera i za Haradinaja kao mandatara je što gospodin Delavi, koji na “Kosovu” simbolizuje Ameriku, nema nameru toliko da čeka.
Ako neko na Kosovu može da čeka to je Vučić-Vulinova Srpska lista. Posebno nakon izjave lidera “Samoopredeljenja” u Briselu: „Spremni smo da pokrenemo dijalog sa manjinama na Kosovu, posebno sa srpskom“(7), čime su značajno reterirali od stava iz kampanje i neposredno posle izbora da ne žele nikakvu koaliciju sa Srbima.
Ali, za divno čudo i protivno svakoj logici njima kao da se najviše žuri. Haradinaj ih još nije čestito ni pozvao, a oni su pristali. Političari. Vučić-Vulinovi Srbi. Prosto se opet moram pozvati na onu narodnu – prema svecu i tropar!
______________________________
Ostavite komentar na Hoće li i kada Kosovo dobiti vladu?

Copyright © Ceopom Istina 2013-2026. Sva prava zadržana.