Prava jezičkih manjina u Ukrajini

Neće biti da ova tema nije nepoznata evropskoj javnosti, sporadično se spominje upotreba ruskog jezika, ali ukrajinski čvor nije samo rusko-ukrajinska zavrzlama. Da ne bismo izgubili fokus, ovog puta nećemo se baviti temom dvojnog identiteta mnogih u Ukrajini, od kojih ne mali broj sebe smatra Ukrajincima, ali koristi ruski jezik, što se čak i u vreme Specijalne vojne operacije jasno vidi po ukrajinskim kanalima na ruskom jeziku.

U Ukrajini ima još jezičkih manjina, a nabrojaćemo samo one najveće. Prema Evropskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima, koji je Ukrajina prihvatila i ratifikovala (1), u toj zemlji se do pre nekoliko dana smatralo da se pored zvaničnog ukrajinskog jezika, govori i ruski jezik, zatim sledeći jezici: beloruski, krimskotatarski, bugarski, gagauski, grčki, moldavski, rumunski poljski, slovački, nemački i mađarski jezik. Uočljivo je da nema rusinskog jezika, koji nije priznat kao manjinski jezik, već se u Ukrajini tretira kao dijalekat ukrajinskog jezika.

Zanimljivo, u vreme Viktora Janukoviča, tokom 2012. godine rusinski jezik je do početka majdana, bio nakratko priznat kao posebni jezik. Rusinski jezik je priznat kao manjinski jezik u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumuniji. Jezička nauka odavno smatra da je, pored ruskog, beloruskog i ukrajinskog, rusinski jezik — četvrti istočnoslovenski jezik, ali eto to nije tako u Kijevu. Ukrajinske vlasti su odlučile pre nekoliko sedmica da zatvore 16 liceja na rumunskom jeziku u Černovickoj oblasti, prema televizijskom kanalu Digi24. U regionu postoji 20 liceja u kojima se nastava odvija na rumunskom jeziku, ali ostaće samo četiri. Uočljivo je da je ta vest prošla nezapaženo u rumunskim medijima, verovatno zbog solidarnosti sa ukrajinskim vlastima. To je u potpunoj suprotnosti, sa onim što rade Mađari, gde je nedavno Laslo Torockaj postavio pitanje Dmitriju Medvedevu o pravima Mađara i Rusina u Zakarpatju.

Sam vodeći mađarski političar Viktor Orban, takođe ne propušta priliku da štiti interese Mađara u Ukrajini, pa između ostalog i pravo na upotrebu mađarskog jezika. Slično vlastima u Bukureštu, ponaša se i zvanična vlast u Sofiji, pa se o pravima Bugara u Ukrajini ne raspravlja. Bugarska parlamentarna većina, koja je veoma glasna po pitanju prava Bugara u Severnoj Makedoniji, u vezi sa Bugarima u Ukrajini uglavnom mudro ćuti, uz časne izuzetke.

Početkom ovog decembra 2025. godine, Vrhovna rada Ukrajine usvojila je u drugom i poslednjem čitanju zakon kojim se ruski jezik uklanja sa liste jezika zaštićenih Evropskom poveljom o regionalnim ili nacionalnim manjinskim jezicima. Dokument je podržalo 264 poslanika. Uz to, kako su rekli parlamentarci„nepostojeći moldavski“ jezik uklanjaju sa liste zaštićenih jezika, jer je sama Moldavija prihvatila da je moldavski jezik zapravo dijalekat rumunskog jezika. Istovremeno lista manjinskih jezika proširena je sa još sedam manjinskih jezika, a to su: urumski, rumejski, romski, češki, krimčakski (reč je o jeziku Jevreja sa Krima), karaitski jezik i jidiš (kao jezik Aškenaza).

Političke odluke Kijeva i jezičko eksperimentisanje stvaraju nestabilnost u upotrebi manjinskih jezika i pomalo podsećaju na jugoslovenske jezičke eksperimente, koji su svakako srpskoj javnosti poznati. Ćutanje suseda o kršenjima prava sunarodnika nije neobično, ali je upozoravajuće. Osim Mađara, koji stalno potenciraju pitanje upotrebe mađarskog jezika, u zvaničnoj Varšavi, Bukureštu, Kišinjevu, Sofiji, pa i Atini ni reči o tome. To pokazuje koliko je situacija ozbiljna, i koliko su odnarođene elite istočnoevropskih naroda spremne da žmure pred očiglednim procesom ukrajinizacije mnogih etnosa. Takve elite mogu sutra i sopstvene narode da pošalju da budu topovsko meso pri eventualnoj eskalaciji.

__________________________________________________________________________

(1) – https://www.coe.int/en/web/european-charter-regional-or-minority-languages/signatures-and-ratifications

Izvor: CEOPOM Istina