BEOGRAD – Za Suzanu Grubješić, potpredsednicu URS-a, u izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije na putu ka Evropskoj uniji nema iznenađenja. Svi su znali, kaže, da će ovaj izveštaj biti pozitivniji od prethodnog. Normalizacija odnosa sa Prištinom bila je ključna za dobijanje bolje ocene.
– Čak i da nije bilo napretka u drugim oblastima, izveštaj bi zbog, kako kažu, „istorijskog sporazuma sa Prištinom“ bio bolji od prethodnih. U poslednji čas prihvaćen je i zahtev EK da Hrvatska i dalje pod najpovoljnijim carinama izvozi svoje cigarete u Srbiju, pa je i ta „opasnost” od negativnog izveštaja izbegnuta. O posledicama takve odluke će se, nažalost, naknadno puno razgovarati – kaže za „Politiku” Suzana Grubješić, bivša potpredsednica vlade zadužena za evropske integracije, koja je na tom mestu bila upravo u periodu koji pokriva izveštaj (od oktobra 2012. do septembra ove godine).
Da li će, prema vašem mišljenju, uspeh lokalnih izbora na Kosovu biti najvažniji uslov za otpočinjanje pristupnih pregovora Srbije?
Primena Briselskog sporazuma, uključujući i lokalne izbore na Kosovu, jeste uslov za formalni početak pregovora o članstvu. Uspeh tih izbora meriće se procentom izašlih Srba i stvaranjem Zajednice srpskih opština, u skladu sa Briselskim sporazumom.
EK zamera Vladi Srbije da je zabranom Parade ponosa propustila priliku da pokaže da se u Srbiji poštuju temeljna ljudska prava. Koliko je ovakva zamerka „loša po Srbiju” na evropskom putu?
Nije Parada ponosa nikad bila uslov za evropski put Srbije, mada je nespretnim izjavama nekih evropskih zvaničnika i domaćih populističkih političara to tako predstavljano.
Ključni izazov za naredni period jeste ekonomska reforma. Šta moramo da uradimo da bismo dobili ocenu „vidljiv i održiv napredak”, umesto sadašnje „izvestan” napredak?
Takav napredak biće postignut po završetku restrukturiranja preduzeća, kada država prestane da subvencioniše hronične gubitaše i kada javna preduzeća prestanu da budu prvo i poslednje utočište nezaposlenih stranačkih kadrova. Jednom rečju – kad srpska privreda počne da liči na tržišnu. A za to je potrebna politička odluka koja podrazumeva saglasnost koalicionih partnera koje sada, o ovim pitanjima, u vladi nema.
EK kaže da „pravna nesigurnost i korupcija blokiraju tržišne mehanizme, a jedan od važnih problema jeste neformalni sektor.” Zašto do sada ovaj problem nije prevaziđen?
Siva ekonomija se ne rešava samo slanjem inspektora ili rigoroznom kontrolom fiskalnih kasa, već stvaranjem uslova da privatni sektor posluje u legalnim tokovima, da izmiruje obaveze prema državi i unapređuje sopstvenu konkurentnost. Birokratija, nepotrebne procedure, višemesečno čekanje na razne dozvole, sveprisutna korupcija i mnoge druge prepreke i dalje otežavaju razvoj privatnog sektora. Zar je moguće da svake godine zauzimamo sve niže mesto na listi zemalja sa dobrim poslovnim okruženjem i da smo zemlja sa visokim troškovima poslovanja, a da stidljivo sprovodimo reforme u toj oblasti? Izgleda da je u Srbiji nemoguća misija da se sa tona papira, formulara, uplatnica… pređe na elektronsko poslovanje. Zašto se građevinske dozvole ne dobijaju elektronski kao u Makedoniji? Zašto zdravstvene knjižice ne mogu da se overe elektronski? Zašto ne možemo da plaćamo porez elektronski?
„Državno učešće u privredi je značajno, a državna preduzeća nastavljaju da gomilaju dugove”, kaže se u izveštaju. Šta moramo u tom pogledu da uradimo i jesmo li mogli do sada javna preduzeća da dovedemo do nivoa da počnu da prave profit?
Državno učešće u privredi je na neverovatnom nivou od 50 odsto. Na prste jedne ruke možete da nabrojite javna preduzeća koja nemaju gubitke. Ogromna većina njih je monopolska, neefikasna, nekonkurentna, troma, oslonjena na državne jasle i sa viškom zaposlenih. Ni pokušaj profesionalizacije upravljanja, to jest biranje direktora na konkursima nije uspelo jer su u startu SPS i PUPS bili protiv i postavili svoje funkcionere za direktore pre nego što je Zakon o upravljanju javnim preduzećima i usvojen.
Pošto nismo bili efikasni u ekonomskim reformama, ima li odgovornosti URS-a u tome, budući da je vaša stranka vodila resore privrede i finansija?
Nikad nismo bežali od odgovornosti, ali je nedopustivo da budemo dežurni krivci za sve što ne valja u finansijama i ekonomiji. Ako već pričamo o regulativi, na naš predlog je doneto 67 zakona. Pitanje pravne sigurnosti sigurno daleko prevazilazi nadležnosti ministra finansija i privrede. Zato je od ključne važnosti uspostavljanje vladavine prava i verujem da će poglavlje 23 u pregovorima o članstvu biti najzahtevnije.
Ostavite komentar na Očekivano pizitivniji Izveštaj EK

Copyright © Ceopom Istina 2013-2026. Sva prava zadržana.