BRISEL – Ministri finansija evrozone postigli su večeras dogovor da se paket pomoći Grčkoj produži za još četiri meseca, a Grčka se zauzvrat obavezala da će nastaviti sa reformama i sa programom štednje.
„Imali smo vrlo intenzivnu diskusiju”, rekao je novinarima u Briselu predsednik evrozone Jerun Dajselblum nakon dramatične sednice, koja je počela sa više od tri sata zakašnjenja zbog bilateralnih konsultacija i završila se nešto pre devet večeras.
Prema saopštenju izdatom nakon sastanka, Grčkoj je odobreno produženje finansijske pomoći za otplatu javnog duga do kraja aprila, pod istim uslovima koji su važili do sada, što podrazumeva strukturne reforme i mere štednje.
„Grčka se obavezala da će sprovesti širok proceš restruktuiranja i na vreme izmirivati sve obaveze prema kreditorima”, kazao je Dajselblum.
Grci će u ponedeljak dostaviti Briselu plan reformi koje će, ukoliko budu pozitivno ocenjene, omogućiti da se do kraja aprila izvrši revizija važećeg programa i naprave korekcije.
Praktično jedini ustupak koji je Grčka dobila je što je dosadašnji termin „trojka”, koji uključuje predstavnike Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda zamenje terminom „institucije”.
„Institucije će u utorak oceniti da li je plan grčke vlade dobra startna osnova za reviziju u aprilu”, rekla je posle sednice Kristin Lagard, šefica MMF.
Grčka je nakon formiranja levičarske vlade na čelu sa Aleksisom Ciprasom prekinula odnose sa „trojkom” i najavila napuštanje programa štednje, ali je pod usredsređenim pritiskom ostalih članica evrozone na čelu sa Nemačkom bila prinuđena da popusti.
„Znao sam da ćemo uspeti da postignemo dogovor”, rekao je novinarima evropski komesar za privredna i finansijska pitanja Pjer Moskovic.
On je dodao da su intenzivni pregovori koji su vođeni poslednjih nedelja doveli do toga da se učesnici u debate bolje upoznaju i uspostave poverenje.
„Poverenje se teško gradi, a lako gubi”, upozorio je on.
Ranije ugovoren program finansijske pomoći za otplatu 320 milijardi evra grčkog javnog duga ističe 28. februara, a da večerašnji sastanak nije uspeo, otvorila bi se mogućnost da Grčka napusti evrozonu, sa nesagledivim posledicama po zajedničku evropsku valutu.
Oland – Dobar kompromis
PARIZ – Francuski predsednik Fransoa Oland ocenio je danas da je dogovor Brisela i Atine o produžetku paketa pomoći Grčkoj „dobar kompromis”.

Ministri finansija evrozone postigli su sinoć dogovor da se paket pomoći Grčkoj produži za još četiri meseca, a Grčka se zauzvrat obavezala da će nastaviti sa reformama i sa programom štednje.
„Postignut je dobar kompromis i za Evropu i za Grčku”, rekao je Oland novinarima na marginama Sajma poljoprivrede u Parizu i dodao da je to najbolji mogući ishod, prenosi AFP.
„Pravo rešenje je produženje finansijske pomoći Grčkoj kako bi joj se omogućilo da ispoštuje svoje obaveze. Pravo rešenje je i da se Grčkoj da dovoljno vremena da sprovede reforme, ali i da zadrži poverenje grčkih birača”, dodao je Oland.
Ranije ugovoren program finansijske pomoći za otplatu 320 milijardi evra grčkog javnog duga ističe 28. februara, a da jučerašnji sastanak nije uspeo, bila bi otvorena mogućnost da Grčka napusti evrozonu, sa nesagledivim posledicama po zajedničku evropsku valutu.
Blumberg – Poraz Grčke
Uprkos tome što je njen ministar finansija Janis Varufakis proglasio svoju „pobedu“ u „borbi“ sa ostalih 18 ministara zemalja zone evra, Grčka je na sastanku u petak u Briselu pretrpela poraz, piše američka agencija Blumberg.

Varufakis je na Fejsbuku napisao posle pregovora s kolegama iz evrozone: „Prvo te ignorišu, onda ti se smeju, potom se bore protiv tebe, a zatim pobediš“.
Grčka se, piše Blumberg, odmeravala sa čak „18 protivnika“, te su oni, što se i očekivalo, izašli sa sastanka kao „veliki pobednici“. Evrogrupa je odlučila da EU, Centrallna evrpska banka i MMF i dalje budu nadzornici Grčke u sprovodjenju sporazuma o međunarodnoj kreditnoj pomoći, a Grčka je dobila samo to što se oni ubuduće neće nazivati „trojka“.
Evrogrupa je obezbedila saglasnost Grčke za produžavanje postojećeg programa mera koje prate sporazum o međunarodnoj kreditnoj pomoći, a Grčka je uspela da se to više ne naziva „programom“. Evrogrupa je Grčkoj postavila rok do ponedeljka da predloži niz finansijskih mera čije će uspešno sprovođenje biti uslov za reviziju sporazuma o međunarodnoj kreditnoj pomoći, koju je ona tražila.
Ukoliko te mere štednje koje Grčka može da odabere sama, budu uspešne, ona bi možda mogla da dobije saglasnost evrogrupe da joj se umanji obaveza da ove godine poveća sufict budžeta na tri odsto koliko je ranije utvrđeno.
Evrogrupa je u petak u Briselu odlučila da novac koji je do sada bio Grčkoj na raspolaganju u Fondu za finansijsku stabilnost, ubuduće bude pod nadzorom Centralne evropske banke, da bi se osiguralo da će biti dat samo grčkim bankama, za refinansiranje, ali ne i grčkoj državi. Grčka država će u tom pogledu biti „samo posmatrač“, piše Blumberg.
Iako može izgledati da je Grčka od Evrogrupe dobila veoma malo, ministar Varufakis je dobio mogućnost da kod kuće kaže da je postigao sve što je bilo moguće, a to je, zaključuje Blumberg, ipak mnogo za zemlju koja smatra da je poslednjih godina „dobila mnogo udaraca“ od svojih evropskih partnera.
Ostavite komentar na Dogovor Grčka-EU i prve reakcije

Copyright © Ceopom Istina 2013-2026. Sva prava zadržana.