bregzit-odlazakBoris Kagarlicki, direktor ruskog Instituta za globalizaciju i društvene trendove, za Sputnjik kaže da nije očekivao pobedu pristalica „bregzita“, jer su protiv izlaska iz EU lobirali svi mediji, filmske zvezde i većina političara.

„U Velikoj Britaniji se desio sukob elita i društva, i činjenica da se društvo suprotsavilo onome što su mu nametale elite jeste veliki uspeh britanske demokratije. Jasno je da će sada Brisel dati sve od sebe kako bi sprečio odlazak Velike Britanije. EU će se potruditi da osujeti odluku britanskog naroda, da odloži taj proces i da nametne ponovni referendum, to se dešava svaki put kada je stanovništvo EU protiv nametnutih odluka iz Brisela. Kao što vidimo, određeni evropski političari već paniče zbog rezultata referenduma. Razlog je jednostavan: stanovništvo polovine zemalja EU deli mišljenje Britanaca koji su glasali za ’bregzit‘. Šta više, Velika Britanija svakako nije zemlja sa najvećim brojem evroskeptika, zato su rezultati glasanja ozbiljan signal za EU. Što se tiče eventualne nezavisnosti Škotske, koja je nezadovoljna rezultatima glasanja, to je nemoguća opcija“, kaže on.

Naš sagovornik napominje da je Škotska izašla iz sastava Velike Britanije, ona bi na Zapadu postala nešto poput Slovačke, Makedonije, a možda i Kosova, jer ona nema kapaciteta da bude samostalna zemlja.

Aleksej Zubec, analitičar sa ruskog Univerziteta za finansije misli da će „bregzit“ imati pozitivne posledice i po Rusiju i po EU i po Veliku Britaniju.

„Što se tiče Rusije, EU će se sada pre svega baviti unutrašnjim problemima i postoji mogućnost da će antiruski evropski front konačno prestati da funkcioniše, jer Evropljani sada imaju preča posla nego da produžuju sankcije i pritiskaju Moskvu. Kada govorimo o prednostima za samu EU, trebalo bi shvatiti da aktuelni model tog saveza daje zemljama-članicama i regionima veoma mali prostor za donošenje samostalnih odluka. Trebalo bi da članice EU imaju veća prava, a aktuelna koncepcija EU predviđa potpunu unifikaciju. Imajući u vidu da u EU živi 500 miliona ljudi, unifikacija je moguća samo ukoliko postoji totalitarni pritisak na zemlje. Sada je vreme da se ta koncepcija menja“, uveren je on.

Kameron – Narod je rekao šta je imao

Premijer Velike Britanije Dejvid Kameron podnosi ostavku na mesto premijera, što je obelodanio nakon što je Velika Britanija na referendumu odlučila da napusti EU.

– Počastvovan sam što sam bio premijer ove zemlje šest godina. Naša država je upravo prošla kroz ogromnu vežbu demokratije. Sve što je narod imao da kaže je rečeno. Trebalo bi da budemo ponosni na to što imamo poverenja u svoj narod, jer ponekad dođe trenutak kada moramo staviti sudbinu u ruke ljudi. Britaniji je do oktobra neophodan novi konzervaticni premijer. – rekao je Kameron.

Oland i Merkel pozivaju na uzdržanost

Fransoa-Oland 1PARIZ – Francuski predsednik Fransoa Oland izjavio je danas da poštuje odluku Britanaca da napuste EU i da pregovori o istupanju moraju biti brzi.

Oland je rekao da su rezultati Bregzita „postavili ozbiljan izazov za EU” i da blok sada mora da se fokusira na svoje prioritete a to su, prema Olandovim rečima, bezbednost, odbrana, zaštita granica, povećanje broja radnih mesta i jačanje evrozone, prenosi Rojters.

„Glas Britanaca je težak test za Evropu“rekao je Oland u televizijskom obraćanju.

Merkel upozorava: Ne izvlačimo ishitrene zaključke

kameron-merkel-brexitBERLIN – Nemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je danas zemlje članice EU da ne izvlače ishitrene zaključke u vezi sa odlukom Britanije da izađe iz Evropske unije, pošto to dovodi u rizik dalju podelu Evrope.

„To šta će biti posledice zavisi od toga da li ćemo mi – ostalih 27 zemalja članica Unije – dokazati da smo voljni i sposobni da ne izvlačimo brzoplete i proste zaključke iz referenduma u Britaniji, što bi samo dovelo do dalje podele Evrope”, rekla je Merkel, prenela je agencija AFP.

Merkel je poručila da je EU dovoljno jaka da iznađe „prave odgovore” na britanski referendum.

Ona je ukazala da Nemačka ima „poseban interes i odgovornost” u obezbeđivanju uspeha evropskog jedinstva.

Potvrdila je i da je pozvala predsednika Evropskog saveta Donalda Tuska, francuskog predsednika Fransoa Olanda i italijanskog premijera Matea Rencija na sastanak u Berlin u ponedeljak, uoči ranije zakazanog samita EU.

Tusk – Nema mesta histeriji

TuskBRISEL – Predsednik Saveta EU, Donald Tusk, ocenio je da je odluka o izlasku Velike Britanije iz EU istorijska i poručuje da EU ostaje okvir za zajedničku budućnost 27 zemalja članica.

Predsednik Saveta EU, Donald Tusk, izjavio je da je danas istorijski dan, ali ne i trenutak za histerične reakcije.

Tusk je prvi zvaničnik EU koji se oglasio povodom odluke Velike Britanije da istupi iz zajednice 28 zemalja članica Evrope.

Kao predsednik Saveta EU, Tusk kaže da je već razgovarao sa liderima zemalja članica, kao i čelnicima EU institucija o mogućnosti Bregzita.

„Danas u ime 27 zemalja članica mogu da kažem da smo odlučni da održimo naše jedinstvo kao dvadesetsedmorica. Za nas Unija je okvir za našu zajedničku budućnost”, poručio je Tusk iz Brisela.

Predsednik Saveta EU najavljuje da neće doći do zakonskog vakuma i da će odlaskom Velike Britanije zakoni EU nastaviti da se primenjuju „na i u Velikoj Britaniji” u smislu dogovorenih prava i obaveza.

„Sve procedure za povlačenje Velike Britanije iz Evropske unije su jasne i predvidđene evropskim Ugovorima. Kako bi razgovarali o detaljima te procedure ponudio sam liedrima 27 zemalja članica neformalni sastank koji će se održati na marginama Saveta EU. Takođe, ponudio sam liderima da otpočnemo sveobuhvatne razgovore o budućnosti naše Unije „, izjavio je Donald Tusk.

Donald Tusk ocenjuje da su poslednje godine bile najteže u istoriji Evropske Unije, ali i dodaje da ono što te ne ubije ojača te.

Predsednik Evropskog saveta Donald Tusk ubeđen je da Evropska unija ima budućnost i poručuje, posle referenduma u Velikoj Britaniji, na kojem su se građani izasnili za izlazak iz EU, da „ono što nas ne ubije samo nas jača”.

On je upozorio da ne treba imati „histerične reakcije” nakon referenduma i istakao da je Unija odlučna da ostane ujedinjena, preneo je AFP.

„Danas, u ime 27 lidera, mogu da kažem da smo odlučni da održimo naše jedinstvo kao 27 (država-članica)”, rekao je Tusk novinarima u Briselu i dodao da je ovo „istorijski trenutak, ali sigurno ne trenutak za histerične reakcije”.

Kurc: EU će preživeti, ali mora da se menja

sebastijan-kurc(2)BEČ – Ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc ocenio je danas, nakon referenduma o istupanju Velike Britanije iz EU, da će Unija opstati, ali da mora da se menja.

On je, u izjavi austrijskom radiju „Oe1”, kazao da je šokiran i iznenađen ishodom referenduma.

„Kada jedna veća članica želi da izađe iz EU dolazi do velikih promena. Ishod referenduma je definitivno zemljotres”, naglasio je Kurc.

On je istakao da će EU preživeti, ali da je potrebno da se brzo reformiše, kako se takav referendum ne bi ponovio u drugim članicama.

„Mnogo toga će morati da se menja, a i tempo i srazmera tih promena moraju biti ogromni”, uveren je Kurc.

EU, prema njegovim rečima, mora rešiti svoje ključne probleme, kao što je pitanje migracije.

Takođe je neophodna i diskusija o institucijama, poručio je on.

Kurc je apelovao da se smireno radi na reformi EU, dodajući da se ne može isključiti domino efekat na druge zemlje. (Tanjug)

Orban:Referendum znak da Brisel mora da sluša glas naroda

Hungary's Prime Minister Viktor Orban arrives at the European Commission headquarters in BrusselsBUDIMPEŠTA – Odluka Britanije da napusti Evropsku uniju pokazuje da Brisel mora da sluša glas naroda i da pruži valjane odgovore na ključna pitanja kao što je migracija, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.

Orban je naveo da je pitanje migracije odigralo ključnu ulogu tokom debate u Britaniji uoči jučerašnjeg referenduma.

„Brisel mora da čuje glas naroda, to je najveća lekcija te odluke”, poručio je Orban u izjavi za mađarski radio, preneo je Rojters.

Orban smatra da Britanci nisu zadovoljni politikom koju sprovodi EU po pitanju migrantske krize.

„Zašto je Mađarska u EU? Mađarska je u EU zato što verujemo u snažnu Evropu. Ipak, Evropa je snažna samo ako može da odgovori na velike probleme, kao što je imigracija. EU nije uspela da na to odgovori”, zaključio je Orban.

Izborna komisija je potvrdila da je Britanija glasala za izlazak iz Evropske unije.

Prema konačnim rezultatim britanskog referenduma, za izlazak iz EU je glasalo 51,89 odsto građana, a za ostanak 48,11 odsto.

Na osnovu prebrojanih glasova u sva 382 lokalna izborna centra, za izlazak je glasalo 17.410.742 građana, a za ostanak 16.141.241 glasača, prenele su prethodno agencije.

Ti lokalni centri predstavljaju 380 područja u Engleskoj Školskoj i Velsu i po jedno u Severnoj Irskoj i na Gibraltaru. (Tanjug)

Hamond:Putin će ovog jutra „osetiti manji pritisak“

LONDON – Britanski ministar spoljnih poslova Filip Hamond izjavio da će ruski predsednik Vladimir Putin ovog jutra „osetiti manji pritisak”, posle vesti da je Britanija glasala za izlazak iz EU.

Hamond je rekao da smtra da će Putin dobiti malo više nade za što se tiče izgleda za ukidanje sankcija Evropske unije protiv Rusije, preneo je Bi-Bi-Si.

Han – Proširenje neće i ne sme stati

BEČ – Evropski komesar za proširenje Johanes Han istakao je danas u Beču da ishod referenduma u Velikoj Britaniji ne sme i neće zaustaviti proces širenja EU.

„EU je i dalje privržena širenju EU, i u to nema sumnje. Nastavićemo posao koji smo započeli, a koji nije ni blizu završetka”, poručio je Han na konferenciji „Javna uprava kao osnova za evropsku integraciju”.

Han je rekao da je poslednjih godina mnogo toga postignuto na Balkanu i da se ne sme sada biti umoran ili razočaran posle jučerašnjeg referenduma.

Možda mnogi danas, ako se priča o proširenju EU, mogu imati kritički komentar zbog poslednjih događaja, ali strategija EU mora sadržati konsolidaciju Evrope.

„Svesni smo i bili smo to i ranije da je proces širenja nešto što iziskuje vreme i zato radije govorim o procesu nego o pregovorima”, naglasio je Han.

Evropski komesar priznao je da odluka građana Velike Britanije predstavlja neku vrstu „reza” za EU, ali ona ne znači da će Unija menjati svoju politiku.

„Moramo razmisliti kako da prenesemo prednosti EU građanima, a istovremeno ustanemo protiv populističkih glasova. Usled ekonomske i finansijske krize, i izazova migracije, sada imamo diskusije o Velikoj Britaniji, zbog čega stalno gledmao samo unutar EU, i gubimo pogled na ono što se dešava oko nas i u svetu, što može biti opasno”, istakao je Han.

johanes-han-reuters-Y

On je oceno da se sada mora razmotriti ishod referenduma, koji mora biti poštovan.

Prema njegovim rečima bilo je očekivanja da će ishod biti drugačiji, ali je EU spremna i na ovaj rezultat.

„Očekujem i zahtevam da, ako već postoji sada odluka o istupanju, pregovori o tome moraju biti brzo vođeni. Potrebno je da to činmo zbog naših građana kako ih ne bi prdugo držali u neizvesnoti”, naglasio je Han dodajući da je važno da se građanima prenese da je EU stabilna, i pošalje poruka izvan da je Unija i dalje odgovoran i pouzdan partner na kojeg treba računati.

On je istakao da je neophodna konsolidacija EU i da se povuku pouke, te da se ne može jednostavno preći na dnevni red.

Han smatra da EU može mnogo toga da ponudi i da je i dalje atraktivna, na šta često zaboravljaju građani Unije.

On je podsetio da je EU najveće globalno tržište, koje ostvaruje 20 odsto globalnog prihoda.

Migracija će, kako je ocenio, biti najveći izazov u prvoj polovini ovog veka, ukazujući na Afriku gde stanovništvo rapidno drastično raste, pa je neophodno se tome posvetiti.

On je podvukao da je jedan nekadašnji belgijski ministar rekao da su sve evropske zemlje male, ali da to neke od njih još nisu spoznale, što važi, kako je naglasio, i za danasnju situaciju.

Kada je reč o predstojećem Pariskom Samitu o zapadnom Balkanu, nastavku Berlinskog procesa, Han je podvukao da ova godina mora biti godina pravih napredaka, kako bi građani videli da postoji nešto konkretno, a ne samo zaključci konferencija.

„To mora biti naš prioritet, ako ne i opsesija“; poručio je komesar, dodajući da investicije bez reformi nemaju smisla zbog čega je važno da se reforme nastave.

Šulc očekuje da će ubrzo početi pregovori o izlasku VB iz EU

BERLIN – Predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc očekuje da će pregovori oko izlaska Britanije iz Evropske unije ubrzo početi.

„Ujedinjeno Kraljevstvo je odlučilo da ide svojim putem. Mislim da ekonomski pokazatelji ovog jutra pokazuju da će to biti veoma težak put“, rekao je Šulc za nemačku tv stanicu ZDF, preneo je Rojters.

Šulc je rekao da očekuje da će pregovori o izlasku Britanije ubrzo početi.

On je napomenuo da je funta u padu posle referenduma u Britaniji, ističući da „ne želi da evro iskusi nešto slično“.

Haos na londonskoj berzi

LONDON/TOKIO – Akcije na Londonskoj berzi su na početku jutrošnjeg trgovanja pale za oko osam odsto, pri čemu su indeksi banaka izgubili oko trećinu vrednosti, nakon što se Velika Britanija izjasnila za izlazak iz Evropske unije.

Kako navode britanski mediji, gubitak londonskog indeksa FTSE 100 iznosi čak 100 milijardi funti u četiri dana.

londonska berza

Finansijska tržišta u Britaniji su, kako ocenjuje Rojters, suočena sa najvećim kolebanjima u svojoj istoriji, pri čemu je funta pala na 31-godišnji minimum, što je njen najveći pad ikada.

Kako prenosi agencija Frans pres, londonski indeks akcija FTSE 100 je oko 07:45 časova po Griniču pao za 5,0 odsto, dok su akcije banaka poput Rojal benk ov Skotland, Barkliza i Lojdsa izgubile blizu trećine tržišne vrednosti.

„Britanski građani su glasali protiv ekonomskih upozorenja velike većine stručnih ekonomskih mišljenja. Ne iznenađuje što su jutrošnji rezultati referenduma prouzrokovali šok na globalnim finansijskim tržištima”, izjavio je ekonomista Unikredit banke, Danijel Vernaca.

U evrozoni, šteta je još veća, pri čemu je pariski indeks KAK 40 izgubio preko 10,0 odsto vrednosti. Akcije finansijskih institucija poput BNP Paribe i Kredi Agrikola su pale za 17 odsto, dok su akcije Sosijete Ženerala pale za 21 odsto.

Frankfurtski indeks DAX je, takođe, pao za preko 10,0 odsto u jednom trenutku, da bi se kasnije blago oporavio, uz pad od 8,7 odsto. Akcije Dojče banke i Komercbanke su pale za preko 16 odsto.

Glavni indeks Madridske berze je pao za 12 odsto, atinski za 15 odsto, amsterdamski za 9,0 odsto, a glavni indeks berze u Pragu za 10 odsto.

Funta se sunovratila za 10 odsto, na 1,3229 dolara u jednom trenutku, što je njen najniži nivo od 1985. godine, dok je dolar pao ispod 100 jena, prvi put za dve i po godine.

Evro je takođe pao za 3,2 odsto na 1,1012 dolara.

Investitori su potražili relativno bezbedno utočište u vladinim obveznicama, pri čemu je vrednost nemačkih državnih obveznica snažno dobila na ceni usled velikog priliva novca investitora koji su u potrazi za sigurnim ulaganjem nakon što je Britanija glasala za napuštanje Evropske unije.

Porasla je i vrednost britanskih obveznica, pri čemu su prinosi na10-godišnje obveznice pali na istorijski minimum.

Indeksi u Aziji su, takođe, u padu – honkonški je pao za 2,92 odsto, a šangajski za 1,30 odsto.

Banka Engleske „ubrizgava” 250 milijardi funti na tržišta

LONDON – Banka Engleske je „spremna da obezbedi” više od 250 milijardi funti pomoći za nesmetano funkcioniranje tržišta nakon što je nacija glasala za Bregzit, izjavio je danas guverner britanske centralne banke, Mark Karni.

„U cilju odbrane i podrške funkcionisanju tržišta, Banka Engleske je spremna da obezbedi više od 250 milijardi funti (326 milijardi evra) dodatnih sredstava kroz svoje uobičajene instrumente”, rekao je Karni u televizijskom obraćanju, prenosi agencija Frans pres..

„Banka Engleske takođe može da obezbedi znatna likvidna sredstva u stranoj valuti, ako bude potrebno”, dodao je on.

Britanska centralna banka je prethodno saopštila da će preduzeti „sve neophodne mere” kakao bi obezbedila monetarnu i finansijsku stabilnost posle referendumske odluke o izlasku Britanije iz Evropske unije.

Ograničen efekat Bregzita po Grčku, sunovrat Atinske berze

ATINA – Odluka Velike Britanije da napusti Evropsku uniju će imati ograničen uticaj na grčku ekonomiju, saopštili su danas zvaničnici centralne banke Grčke.

„Uticaj Bregzita na Grčku će biti mali i ograničen. Kontrole kapitala će nas zaštititi od negativnih efekata”, izjavio je jedan od zvaničnika banke Rojtersu.

Berzanski indeksi na Atinskoj berzi su se danas sunovratili, izgubivši preko 12 odsto vrednosti, dok su deonice banaka izgubile čak 28 odsto vrednosti.

Prinosi na 2-godišnje grčke obveznice su skočili za preko 240 baznih poena, na 10,3 odsto, navodi britanska agencija.

ECB: Obezbedićemo dodatnu likvidnost zbog Bregzita

FRANKFURT – Evropska centralna banka (ECB) je spremna da obezbedi dodatnu likvidnost finansijskim tržištima ako bude potrebe, posle odluke Velike Britanije da napusti Evropsku uniju, saopštila je danas ta institucija.

„Posle ishoda referenduma u Velikoj Britaniji, Evropska centralna banka pomno prati situaciju na finansijskim tržištima i u bilskom je kontaktu sa drugim centralnim bankama”, navodi se u saopštenju ECB-a, a prenosi agencija Frans pres.

ECB je, kako se navodi u saopštenju, spremna da obezbedi dodatnu likvidnost u evrima i u stranim valutama.

„Bankarski sistem evrozone je otporan u smislu likvidnosti i kapitalizacije”, dodaje se u saopštenju.

 Džozef Bajden – Nismo se ovome nadali

Potpredsednik SAD Džozeg Bajden izjavio je da su SAD više volele da Velika Britanija ostane u Evropskoj uniji, ali da njegova zemlja poštuje rezultate referenduma.

„Moram da kažem da smo se nadali drugačijem ishodu, ali SAD imaju dugotrajno prijateljstvo s Ujedinjenim Kraljevstvom i ta veoma specijalna veza će opstati. Mi u potpunosti poštujemo odluku koju su oni doneli“, naveo je Bajden u govoru održanom u irskoj prestonici Dablin

Šešelj – Kolac u srce EU lešine

BEOGRAD — Predsednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj istakao je da su Englezi zakucali glogov kolac u srce lešini Evropske unije.

Osim toga, on je na Tviteru naveo da je vest da su Britanci odlučili da napuste Evropsku uniju „obradovala vaskoliko Srpstvo“.

„Krasnog li letnjeg jutra, divne li vesti koja je obradovala vaskoliko Srpstvo. Englezi su zakucali glogov kolac u srce lešini Evropske unije“, napisao je Šešelj.

Osim toga, on je na Tviteru naveo da je vest da su Britanci odlučili da napuste Evropsku unuju „obradovala vaskoliko Srpstvo“.

„Krasnog li letnjeg jutra, divne li vesti koja je obradovala vaskoliko Srpstvo. Englezi su zakucali glogov kolac u srce lešini Evropske unije“, napisao je Šešelj.

Izlazak Britanije iz EU čestitao je i lider Dveri Boško Obradović


Izvor: Agencije

Ostavite komentar

Ostavite komentar na Reakcije na Bregzit

* Obavezna polja