NJUJORK  – Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić upozorio je članice Saveta bezbednosti da to telo ne sme da zaboravi Srbe prognane sa Kosova i da ne pozivaju olako druge zemlje da priznaju jednostranu nezavisnost Kosova, jer time vređaju Srbiju.

„Srpski narod nije došao na Kosovo kao kolonijalna sila, već je tamo živeo vekovima. U slučaju Kosova ne radi se o pravu naroda na samoopredeljenje. Ne postoji narod Kosova. Radi se o nacionalnoj manjini koja je tamo živela. To može zadesiti svaku od vaših država i nemojte tako olako pozivati da ostali priznaju Kosovo, jer znate da time vređate Srbiju”, rekao je Dačić na sednici Saveta bezbednosti UN posvećenoj Kosovu.

On je podsetio da Srbija nije dovoljno velika država da bi je se plašili, ali da je učestvovala u formiranju UN i podsetio na njene zasluge u dva svetska rata.

„Zbog svega toga ostajemo verni principima poštovanje teritorijalnog integriteta”, poručio je šef srpske diplomatije.

„Očekujem da će () Čitaku ponovo iznositi podatke koji treba da dokumentuju priče o genocidu i etničkom čišćenju, pa molim generalnog sekretara UN i šefa Unmnika da svaki put u izveštaju ne zaborave proterane građane Kosova”, rekao je Dačić, zapitavši šta znači to da se oni više ne pominju pred SB UN, a zna se podatak da se od 1999. vratilo svega 1,9 odsto proteranih Srba.

„Srbi su na Kosovu živeli vekovima, to potvrđuju crkve, od kojih su četiri pod zaštitom Uneska. Nije u redu da se smejete gospođo Čitaku, pokažite jedan vaš spomenik iz tog perioda, pa ću i ja da se smejem”, rekao je Dačić.

Podsetio je da je proterano 200.000 Srba sa Kosova.

„Da li mislite da to više ne treba da se pominje i da je to legitimizirano time što se to desilo? Hoće li iko pomenuti potrebu da se Srbi vrate. Statistika je porazna. Ako je bilo genocida, to znači da sada Albanca treba da ima manje”, rekao je Dačić.

On je naveo da je prema popisu iz vremena SFRJ u Prištini bilo 43.885 Srba, a da ih je prema popisu iz 2011, ostalo samo 430.

„To je 100 puta manje za 30 godina. Pa da li je to etničko čišćenje i genocid nad Albancima ili nad Srbima? U Uroševcu sada ima 32 Srba, 600 puta manje nego ranije, u Podujevu ih bilo 2.242, a danas 12, što je 200 puta manje. U Prizrenu, gde sam rođen, ih je ranije bilo 11.650, 2011 – 231, a danas samo 27. Svaki komentar je suvišan i zato molim vas da više ne koristite te lažne činjenice da ste žrtve etničkog čišćenja. Ko je kriv za zločine neka odgovara, ali najveće žrtve su Srbi”, rekao je Dačić.

Srbija, kako kaže, nije protiv dijaloga, ali jeste protiv jednostranih poteza.

„Oni će vam govoriti da treba prekinuti Misiju UN, podeliće govor na kom piše ‘Republika Kosovo’. Pitam vas jesu li UN priznale Kosovo? I pored svega toga, mi želimo da razgovaramo. Ako je, međutim, sve već rešeno, ako Priština nema šta sa nama da razgovara – radite onda šta hoćete i nemojte da se obraćate Srbiji za bilo šta. Srbi na KiM igraju konstruktivnu ulogu”, poručio je on.

Trajno rešenje za Kosovo moguće je samo uz uvažavanje interesa i Srba i Albanaca, zaključio je Dačić.

Srbija je čvrsto opredeljena za dijalog Beograda i Prištine i veruje da je potreban ozbiljan i odgovoran pristup, hrabar i realan, sa pogledom u budućnost, što potvrđuje i inicijativa predsednika Aleksandra Vučića za otvaranje unutrašnjeg dijaloga o KiM, poručio je danas u Njujorku šef srpske diplomatije Ivica Dačić.

On je upozorio na ogromnu političku nestabilnost na Kosovu i na činjenicu da nema napretka kada je reč o uspostavljanju ZSO.

Obraćajući se članicama Saveta bezbednosti UN, Dačić je istakao da je ključno da dijalog bude zasnovan na obostrano prihvatljivim rešenjima za sva otvorena pitanja, bez prejudiciranja budućeg statusa KiM i uz puno poštovanje rezolucije SB UN 1244.

Prema njegovim rečima, pozitivni rezultati ostvareni u dijalogu pokazuju da on nema alternativu, ali i da je neophodno snažnije liderstvo posredničke strane u obezbeđivanju primene do sada postignutih dogovora.

„Iskazana posvećenost otpočinjanju nove faze dijaloga na najvišem nivou i davanje novog podsticaja dijalogu zahtevaće iskrenu opredeljenost obeju strana za postizanje kompromisa, koja je do sada izostajala na strani Prištine, kao i promenu svesti tako da se svaki dogovor ne doživljava kao nečiji poraz”, kaže Dačić.

Izvesnu nadu da je moguć skori nastavak dijaloga uliva izjava nakon neformalnog sastanka predsednika Aleksandra Vučića, Hašima Tačija i visoke predstavnice EU Federike Mogerini 3. jula o „posvećenosti otpočinjanju nove faze dijaloga” i važnosti implementacije do sada postignutih dogovora.

Komenatrišući nameru Prištine za članstvo u Unesko i Interpolu, Dačić kaže da su to jednostrani potezi kojim se krši Povelja UN i važeća rezolucija i imaju negativan uticaj na dalji tok dijaloga koji se nalazi u osetljivoj fazi.

Imajući u vidu brojna uništena i oskrnavljena pravoslavna groblja, o čemu je iscrpno pisala Misija OEBS na KiM, najave iz Prištine u vezi sa mogućim obnavljanjem zahteva „Kosova” za članstvo u Unesku su, u najmanju ruku, neshvatljive, ocenio je Dačić.

„Ukazujem ponovo da takvi jednostrani potezi predstavljaju kršenje Povelje UN i važeće rezolucije SB UN 1244 (1999), kao i da nastojanja Prištine u pravcu ostvarivanja članstva u različitim međunarodnim organizacijama imaju negativan uticaj na dalji tok dijaloga koji se nalazi u osetljivoj fazi. Poslednji takav primer predstavlja zahtev ‘Kosova’ za članstvo u Interpolu”, kaže on.

Taj zahtev se, navodi Dačić, ne može podvesti pod navodna nastojanja da se unaprede kapaciteti Kosova za borbu protiv kriminala i terorizma i stvore institucionalne pretpostavke da se i ovaj prostor uključi u razmenu informacija iz domena nadležnosti Interpola, jer je to već obezbeđeno kroz delovanje Kancelarije za vezu UNMIK.

„Pomenuti zahtev je samo još jedan u nizu pokušaja Prištine da kroz zloupotrebu i politizaciju rada međunarodnih organizacija afirmiše svoju jednostrano proglašenu nezavisnost”, ističe šef diplomatije.

Napominjući da je period pokriven Izveštajem generalnog sekretara u velikoj meri bio je obeležen izbornim aktivnostima, Dačić ukazuje da su u tom periodu uočljivi bili pritisci i praksa zastrašivanja srpske zajednice, praćeni ugrožavanjem bezbednosti njenih pripadnika, a sve sa ciljem da se razbije jedinstvo srpskog glasačkog korpusa.

„Mogu sa zadovoljstvom da konstatujem da uspeh koji je Srpska lista ostvarila na izborima predstavlja potvrdu političkog jedinstva Srba na KiM i garant kontinuiteta konstruktivne politike kada se radi o odbrani njihovih interesa”, kaže on.

„Aktuelni zastoj u formiranju prištinskih institucija, međutim, predstavlja razlog za zabrinutost, naročito kada je u pitanju nastavak dijaloga Beograda i Prištine”, ističe Dačić, navodeći da u Srbima nije problem ali da će Beograd imati konstruktivnu ulogu.

On naglašava da posebno brine javno obraćanje Ramuša Haradinaja, jednog od kandidata za premijera ‘Kosova’, po povratku na KiM iz Francuske, u kome, obraćajući se „neprijatelju Srbiji”, preti „da će im biti urađeno gore nego što je bilo pre”.

„Ponovo apelujem na međunarodnu zajednicu i pravosudne institucije na KiM da ne smeju ostati nemi pred ovakvim govorom mržnje i pretnjama novim etničkim čišćenjem preostalih Srba”, upozorava Dačić.

On podseća na zapaljive izjave albanskih političkih lidera o stvaranju tzv. „velike Albanije”, koje dodatno ugrožavaju proces pomirenja i normalizacije odnosa.

„Srbija pozdravlja svaki podsticaj međunarodne zajednice za obnavljanje dijaloga, ali se time, suštinski, time relativizuje odgovornost prištinske strane koja je bila ta koja je jednostrano prekinula dijalog”, primećuje šef srpske diplomatije.

I dalje nema napretka u implementaciji postignutih dogovora o Zajednici srpskih opština i pravosuđu, iako dogovor o uspostavljanju ZSO predstavlja centralni deo Prvog sporazuma o normalizaciji odnosa i ključno pitanje za opstanak srpskog naroda na KiM, naveo je on.

Stav prištinskih institucija jasno pokazuje da je neophodan snažan pritisak SB UN, EU i međunarodne zajednice na Prištinu kako bi izvršila preuzete obaveze i kako bi se najvažniji element normalizacije odnosa – formiranje ZSO, konačno realizovao, poručuje Dačić.

„Sprečavanje formiranja ‘vojske Kosova’ jasno je pokazalo da Priština i te kako može da prihvati sugestije međunarodne zajednice”, naveo je on.

Dačić je ponovio da istinskog pomirenja ne može biti bez procesuiranja svih zločina, bez izuzetka, kao i bez spremnosti za suočavanje sa odgovornošću za ratne zločine u sopstvenim redovima.

„Činjenica da još nema nijednog pravosnažno osuđenog za oko 1.000 ubijenih Srba, u periodu posle završetka sukoba do danas, jasno svedoči da pravosuđe na KiM nije u stanju da obavi taj posao”, kaže Dačić i navodi, kako kaže, porazan podataka za prvu polovinu 2017. godine prema kojima je zabeleženo ukupno sdamo 218 dobrovoljnih individualnih povrataka predstavnika manjinskih zajednica.

Imajući u vidu da je Specijalni sud za ratne zločine sada potpuno operativan i da ne postoje pravne prepreke za podizanje optužnica, očekujem da će protiv svih osumnjičenih za ratne zločine počinjene nad Srbima i drugim nealbancima na KiM biti pokrenuti kredibilni sudski procesi i da će svedoci dobiti adekvatnu sudsku zaštitu, istakao je Dačić. (Tanjug)

Čitaku: Nezavisnost je za nas kompromis

Ambasadorka Kosova u SAD Vljora Čitaku izjavila je povodom poziva na kompromis i istorijski dogovor Srba i Albanaca da je nezavisnost Kosova upravo taj kompromis, ne prihvatajući ideje o rešenjima duž etničkih linija.

„Nezavisnost Kosova, kao što je proglašena 2008, jeste kompromis. Ahtisarejiv predlog je bio težak i bolan kompromis”, rekla je Čitaku na sednici SB UN o Kosovu.

Ona se usprotivila predlozima o podeli Kosova kao rešenju.

„Obnova ideje o rešenjima duž etničkih linija je opasna za čitav region. Ako odbacimo multikutarlizam i etničku raznolikost unutar naše sopstvene države, u okviru naših granica, kako onda planiramo da postojimo i koegzisitramo u Evropskoj uniji”, rekla je ona.

Čitaku je naglasila da Kosovo i njegova nezavisnost nisu privremeni projekat.

„Kosovo je tu da ostane zauvek, Normalizacija i pomirenje ne može se dostići podelom i razmenom”, navela je Čitaku.

Prema njenim rečima, Srbija mora da se suoči sa svojom prošlošću zbog, kako je navela, svoje dece i budućnosti.

„Mi smo nezavisni i to se neće promeniti.Kosovo je država koja pripada svim svojim građanima – Albancima, Srbima, Crnogorcima, Romima, Turcima, svima nama i niko mi vise neće reći da zato što sam Albanka ne zaslužujem da živim na Kosovu”, kaže ona.

Ona je rekla da će propasti svaki pokušaj revizije istorije.

„OVK nije teroristička organizacija, već najuspešniji oslobodilački pokret u novijoj istoriji”, tvrdi Čitaku.

Ona je kao i na ranijim sednicama zatražila okončanje misije UN na Kosovu, navodeći da se novac potrošen na Unmik može „bolje potrošiti”, kao i da ne postoji potreba za redovnim tromesečnim zasedanjem SB UN o Kosovu.

Kada je reč o formiranju novih institucija, ona je rekla da je taj proces u toku te da uprkos razlikama sve političke partije imaju isti cilj a to su evroatlantskeke integracije.

Takođe se navela da je Priština sada fokusirana na saradnju sa NATO i formiranje svoje vojske navodeći da Kosovo želi aktivno doprinosi regionalnoj i svetskoj bezbednosti.

„Učinićemo sve da ubedimo Srbe da će kosovska vojska biti i njihova i nećemo dozvoliti nikome da ima pravo veta nad tim procesom“; rekla je ona.

Ona je rekla da će Priština primeniti sve dogovore postignute u Briselu, ali da normalizacija odnosa sa Beogradom ne može da bude jednostrana.

Čitaku je optužila Srbiju da umesto normalizovanja odnosa, pravi prepreke u regionalnim i međunarodnim forumima, krši delove Briselskog sporazuma.

Sa druge strane, kako tvrdi, „Kosovo će primeniti sve dogovore iz Briselskog sporazuma i u skladu sa preporukama Ustavnog suda uspostaviti ZSO”.

Abasadorka SAD:  Vreme za povlačenja UMNIK-a

Ambasadori članica Saveta bezbednosti UN su na sednici posvećenoj Kosovu ocenili da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine ključna za stabilnost regiona i pozvali lidere obe strane da nastave dijalog.

Učesnici rasprave pozdravili su uspešno održavanje izbora na Kosovu i pozvali političke lidere da što pre formiraju vladu i nastave rad.

Na sednici na kojoj je predstavljen redovan tromesečni izveštaj generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, navedeno je da je na Kosovu važno uspostaviti Zajednicu srpskih opština, što je označeno kao „ključan element“ dogovora iz Brisela.

Ambasadorka SAD je pozvala lidere da nastave sa sprovođenjem „koraka koji su potrebni u procesu normalizacije“ i da nastave dijalog.

Ona je zatražila da se smanji i naposletku okonča Misija UN na Kosovu i Metohiji (UNMIK), navodeći da redovni izveštaj generalnog sekretara treba da bude predstavljen na šest ili više meseci, a ne na tri meseca.

„Teško je opravdati nastavak Misije. Postigli smo ciljeve na Kosovu i vreme je da se povučemo“, izjavila je predstavnica SAD i dodala da će Vašington podržati članstvo Kosova u svim međunarodnim organizacijama, uključujući UN i Interpol.

Zamenica američke ambasadorke pri UN Mišel Sison zatražila je i da se postepeno smanji i na kraju ukine misija UN na Kosovu, kao i da se izveštaji u Savetu bezbednosti sa sadašnja tri predaju na šest meseci.

Američka predstavnica je čestitala na, kako je navela, uspešno održanim i mirnim, demokratskim izborima na Kosovu, i pozvala zemlje članice koje to do sada nisu učinile da priznaju nezavisnost Kosova.

Rusija:  Kategorično protiv ukidanja misije UN na Kosovu

Predstavnik Rusije u Savetu UN Vasilij Nebenzja rekao je da na Kosovu i dalje postoje duboki problemi koji traže hitna rešenja, tako da nema osnova za proređivanje izveštaja generalnog sekretara o situaciji na terenu.

To pokazuje, dodao je, činjenica da političke grupe na Kosovu još nisu uspele da formiraju vladu i to što ne uspevaju da ispune obećanja data u okviru briselskog dijaloga.

„Nema osnova da se smanjuje broj izveštaja Unmika pred Savetom bezbednosti, ni razloga da se smanjuje broj ili mandat misije UN na Kosovu. Podsećam da je Rezolucija 1244 još uvek važeća“, rekao je Nebenzja, dodajući da članice Saveta bezbednosti „ne treba da stvaraju virtuelnu stvarnost kako bi opravdale svoje stavove prema Kosovu“.

Rusija je „kategorično protiv ukidanja misije UN na Kosovu“, rekao je ruski predstavnik i dodao da UNMIK ostaje „suštinski instrument međunarodnog nadzora“ u srpskoj pokrajini.

Ruski predstavnik je rekao da politika Prištine da izgradi multietničko društvo nije uspela, da „kosovski projekat nastavlja da propada“ i da postoji ozbiljna zabrinutost za situaciju o oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, kao i zbog širenja radikalizma i terorizma.

Povodom optužbi da Rusija u regionu Zapadnog Balkana „prekraja granice“, ruski predstavnik je rekao da su to „apsurdne laži“.

„Danas je popularno da se Rusija optužuje bez ikakvih dokaza i to se zove kleveta“, rekao je predstavnik Rusije i dodao da Moskva na to gleda kao na pokušaje da se podriju tradicionalni prijateljski odnosi Rusije i zemalja Zapadnog Balkana.

„Naša politika u regionu zasnovana je na poštovanju partnera i njihovih interesa“, dodao je.

Predstavnik Kine u Savetu bezbednosti UN pozvao je Beograd i Prištinu da nastave dijalog, primene postignute dogovore i da rade na izgradnji međusobnog poverenja.

„Nadamo se da će dve strane ostati posvećene traženju političkog rešenja“, rekao je kineski ambasador i pozvao na izbegavanje retorike i aktivnosti koji mogu izazvati veće tenzije i ugroziti stabilnost u regionu.

Kina, dodao je, smatra da UNMIK, EULEKS i KFOR treba da nastave da rade na terenu na Kosovu i da imaju pozitivnu i konstruktivnu ulogu.

Bezbednosna situacija na Kosovu je, prema njegovom mišljenju, relativno mirna, ali i dalje postoje kompleksni problemi.

Predstavnik Velike Britanije ocenio je da su na Kosovu održani „fer i slobodni izbori“ i da je velika većina gradjana uspela da mirno glasa, uprkos izveštajima o pojedinim slučajevima zastrašivanja i nasilja na biralištima.

Pozvao je kosovske lidere da brzo formiraju vladu i „vrate zemlju na put ka EU“.

London će podržati članstvo Kosova u Interpolu

Britanski ambasador Majkl Rajkroft je izjavio da je napredak u dijalogu Beograda i Prištine od suštinske važnosti i za Kosovo i Srbiju i da je to jedini put ka normalizaciji „odnosa dve nezavisne države“.

„Linije na mapi su fiksirane i neće biti promenjene“, istakao je on i dodao da će London podržati Kosovo u nastojanjima da postane član međunarodnih zajednica, uključujući Interpol.

Britanski ambasador pri UN Majkl Rajkroft rekao je da rastući budžet Unmika ne odgovara stanju na terenu, kao i da nema potrebe za tromesečnim „žučnim raspravama“ predstavnika Beograda i Prištine u Njujorku, jer se politički dijalog odvija u Briselu.

Francuska: Normalizacije odnosa pa EU integracije

Francuska ambasadorka je izjavila da je nacionalistička retorika opasna za stabilnost regiona i da je važno što pre sprovesti dogovore iz Brisela, čiji je, kako je navela, ključni element uspostavljanje Zajednice srpskih opština.

„EU je jasna prema Prištini i Beogradu – evrointegracije zavise od normalizacije odnosa“, rekla je ona.

Pozdravila je nedavno održane izbore na Kosovu za koje je rekla da predstavljaju „pokazatelj izgradnje demokratskog društva“ i „unapređenje izbornog sistema“ na Kosovu.

Prema njenim rečima, važno je da kosovska vlada sprovodi reforme važne za razvoj, ali i da se nađu kompromisna rešenja sa opozicijom.

Italijanski ambasador je izjavio da je Italija posvećena zemljama koje su izabrale evropski put, dodajući da je to pokazao i nedavno održan samit u Trstu.

On je ocenio da je normalizacija odnosa Prištine i Beograda ključna za stabilnost i prosperitet celog regiona, i pozvao obe strane da primene postignute dogovore, a naročito dogovor o uspostavljanju Zajednice srpskih opština.

Prema njegovom mišljenju, vreme je da se napravi procena Misije UN na Kosovu u cilju prilagodjavanja situaciji na terenu.

Smanjenje Misije UN na Kosovu podržao je i predstavnik Japana, ocenivši da se treba prilagoditi novim okolnostima i da je podnošenje izveštaja na šest meseci „više nego dovoljno“.

Ambasadorka Švedske je ocenila da je u odnosima Beograda i Prištine uspostavljen napredak, skoro dve decenije od konflikta i pozvala kosovsku vladu da nastavi da sprovodi reforme za dobrobit naroda.

Predstavnik Ukrajine pozvao je kosovske lidere da postignu dogovor o formiranju vlade i da pokažu jedinstvo i spremnost da se suoče sa izazovima, kao što su vladavina prava i odnos sa Srbijom.

 

Zahir Tanin: Što pre nastaviti dijalog Beograda i Prištine

Šef misije UNMIK na Kosovu Zahir Tanin ocenio je da je briselski dijalog usporen političkim procesima u Beogradu i Prištini i da ga treba što pre nastaviti.

Tanin je na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se razmatra izveštaj generalnog sekretara Antonija Gutereša o Kosovu rekao da je sprovođenje postignutih sporazuma bilo nepotpuno i da treba izgraditi međusobno poverenje.

Tanin je u obraćanju sednici video linkom ukazao na poziv predsednika Srbije Aleksandra Vučića na unutrašnji dijalog o Kosovu kao pokušaj da se izbegne da se taj problem prenese na sledeću generaciju.

Dodao je da je o ideju o unutrašnjem dijalogu razgovarao s ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem tokom posete Srbiji prošle sedmice.

Ocenivši da je rešavanje kosovskog pitanja „dug, komplikovan i često bolan proces“, Tanin je rekao da treba naći trajno i održivo rešenje koje je u interesu svih.

„Potrebno je liderstvo svih uključenih strana ako želimo trajan mir u regionu Zapadnog Balkana“, rekao je Tanin, ocenivši da je stabilnost na Kosovu važna za stabilnost u celom regionu i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

Prevazilaženje nepoverenja dve strane je dugoročan proces, rekao je Tanin i dodao su „mnogi nerešeni slučajevi nestalih s Kosova i dalje ozbiljna prepreka suštinskom poverenju“.

Povodom parlamentarnih izbora na Kosovu 11. jula, Tanin je rekao da je važno da Kosovo nastavi da bude ozbiljno i odgovorno, a da međunarodna zajednica i svi partneri treba da daju podršku i doprinesu stabilnosti.

Osvrnuvši se na samit lidera zemalja Zapadnog Balkana u Trstu, Tanin je rekao da je regionalna saradnja na svim nivoima važna za evropsku integraciju svih zemalja.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je u Izveštaju o aktivnostima Unmika i situaciji na Kosovu u periodu od 16. aprila do 15. jula ocenio da se dijalog Beograda i Prištine suočava sa ozbiljnim izazovima i pozvao je obe strane da ožive taj proces.


Izvor: Agencije

Ostavite komentar

Ostavite komentar na Redovna sednica Saveta bezbednosti o Kosmetu

* Obavezna polja