jugoslavCeSid. Kako to demokratski zvuči! Marko Blagojević, izvršni direktor CeSid-a, sa ozbiljnim izrazom lica i sjajnim Presentation skills-ima (govorom tela), učestvuje u još ozbiljnije nameštenom „Upitniku“ na RTS-u sa T-PPV-om, Acom – Alekom, kolonijalnim upravnikom Srbije, i na svu sreću, barem jednim za današnje uslove normalnim novinarem, Zoranom Panovićem, glavnim i odgovornim urednikom „Danas“-a. O tome da T-PPV nastavlja „izvrsnu“, skoro dvogodišnju praksu, da u emisijama gostuje isključivo sa novinarima i stručnjacima van političke arene, ne bih ovaj put. O tome više kod Boška Obradovića, nosioca izborne liste Dveri na martovskim izborima 2014.[1]

Šta je zapravo CeSid?  Oni o sebi kažu: „ Centar za slobodne izbore i demokratiju je nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija. Mi okupljamo građane sa ciljem da doprinesemo uspostavljanju i unapređenju demokratskih vrednosti i institucija u Republici Srbiji. Centar je osnovan prvenstveno sa ciljem da organizuje nepristrasno posmatranje izbora u Srbiji, uključujući praćenje medija, posmatranje glasanja i paralelno brojanje glasova.”[2]

Već prva rečenica upućuje da “riba od glave smrdi”. Naslušali smo se i nagledali predstavnika nevladinih organizacija za 24 godine “demokratije”! Ako pogledamo ko su finansijeri CeSid-a, situacija se brzo kristališe: Evropska Komisija, Evropska Agencija za Rekonstrukciju, Rockfeller Brothers Fund, Swedish Helsinki Committee for Human Rights, Open Society Fund, USAID, ambasade: Australije, Finske, Holandije, Kanade, Švajcarske, Švedske, Velike Britanije, Nemačke, Mađarske…[3]

Kad se tome pridoda da medijski najeksponiranija figura, Marko Blagojević, je član “East-West-brigde“–a, podružnice Trilateralne komisije u Srbiji, uloga CeSid-a u izbornim procesima biva još jasnija. [4]

 Takođe, zna se da je tehnička ministarka energetike, Zorana Mihajlović, član savetodavnog odbora organizacije EastWestBridge, onda, kao što napisa Srđan Nogo: “kockice počinju da se slažu.[5] Rusija je ključni neprijatelj i najvažniji cilj globalnih elita, a projekat Južni tok je od životne važnosti za Srbiju i obnovu njenog suvereniteta. Pošto je Rusija projekat povratka u Srbiju i na Balkan započela kroz energetski sektor, logično je da Zapad želi da u ministarstvu energetike postavi svoje ljude od poverenja”. Dodajem: koji bi taj plan osujetili i obesmislili.

CeSid je na izborima 90-tih, a naročito na septembarskim izborima 2000, predstavljao organizaciju koja je pratila i analizirala, kako izborne procese, tako i neravnopravnost i diskriminaciju izbornih lista u medijima.

Danas, kao i 2012, isti CeSid, organizuje seriju debata na Javnom servisu, i to pre i u toku izborne kampanje, otvoreno diskriminišući pojedine izborne liste, njihovim ne pozivanjem na debate.

cesid-blagojevic-1336322305-158380

Očigledno je da zapadni centri moći preko CeSid-a, već bezmalo dve decenije ostvaruju evroatlanske planove za totalno dekomponovanje državnih atributa SRJ, a od 2006. i Srbije, pre svega, izigravajući objektivnog i nepristrasnog, ali vrlo upućenog, posmatrača izbornih radnji. U suštini, izborni proces u Srbiji se sveo na CeSid-ovo diktiranje izbornih rezultata Republičkoj izbornoj komisiji.

Jedan od najvažnijih uspešno izvršenih CeSid-ovih zadataka bio je i održan referendum o otcepljenju Crne Gore od Srbije 2006. sa rezultatima koji su, postepeno opadajući u odnosu na CeSid-ovu prvu objavu, odlučili da Crna Gora postane nezavisna država. Na početku su proglasili da je referendum uspeo sa velikim ciframa za otcepljenje, da bi na kraju došlo do minimalne razlike glasova za i protiv. Sve primedbe koje su referendumske komisije dokumentovano dostavljale, bile su odbačene, a CeSid je dao svoj konačni sud da je referendum uspeo.

Bio sam svedok kada je u izbornoj noći o Đurđevdanu 2012, Boško Obradović, iz izbornog štaba DVERI pozvao Marka Blagojevića da čuje njegove podatke o rezultatima izborne liste DVERI – Za život Srbije. Podatak dobijen od Blagojevića, sa početnih 3,14%, do postepeno rastućih 4,4% sa napomenutom maksimalnom greškom od 0,5%, bio je gotovo u promil tačan sa konačnim izbornim rezultatom objavljenim od RIK-a. Vrlo je bilo indikativno da se čak i desilo da je „nepogrešivi“ izborni papa, Marko Blagojević, „omašio“ tih 0,5%, Dveri bi bile na 4,9%, tj. ispod crte. Tada je bilo jasno da su Dveri pokradene na izborima, a da je uloga CeSid-a u tim radnjama bila značajna, pre svega u aboliciji zvaničnih izbornih rezultata i negiranju izbornih neregularnosti, identičnim principom kao i za referendum u Crnoj Gori.

No, da se vratimo medijima. Na sajtu CeSid-a nalazi se nekoliko značanih knjiga o izborima i medijima devedesetih i dvehiljadite.[6] Danas, kao ni 2012, organizator „demokratske“ debate “Reč na reč” na RTS-u , CeSid, ni ne pomišlja da pozove Dveri da ukrste svoje programske stavove sa predstavnicima drugih izbornih lista. Podsećamo i sebe i javnost da su u toku predizborne kampanje sve liste jednake i imaju zakonom zagarantovani prostor u medijima, a pre svega na Javnim servisima. RTS smo pozvali  da ponovi prvu debatu i uvrsti i ostale izborne liste za naredne debate do kraja predizborne kampanje. Radiodifuzna agencija je obaveštena i potvrdila da izborna lista DVERI – Boško Obradović u programima emitera uočljivo ima daleko najniži procenat zastupljenosti.[7]

Čekamo odgovor RTS-a i narednu debatu. Spremni smo. Maske su pale. Ovog puta predizborizborne manipulacije i izborna krađa neće proći! To vam Dveri obećavaju!

______________________________________

[1] http://www.dverisrpske.com/sr/dveri-na-delu/4909-vucic-i-dalje-ne-sme-na-duel.html

[2] http://cesid.org/lt/articles/o-nama/

[3] http://cesid.org/lt/articles/o-nama/

[4] http://www.ewb.rs/members.aspx

[5] http://srb.fondsk.ru/news/2013/08/07/trilateralna-komisiia-u-srbiii-slika-iedne-mrezhe-agenata-zapadnog-uticaia-1.-deo.html

[6] http://www.cesid.org/images/MEDIJI%20U%20SRBIJI.pdf

[7] http://www.rra.org.rs/cirilica/news/article/saopstenje-saveta-povodom-javnog-konkursa-i-pristiglih-predstavki


Izvor: Dveri

Ostavite komentar

Ostavite komentar na CESID kao izborni papa

* Obavezna polja