23.20 – Aerodrom u Lugansku obustavio je sve komercijalne letove, uz obazloženje da je teška krizna situacija uticala na redukciju broja putnika. Uprava aerodroma kojeg inače drže proruski aktiviti, i dalje dozvoljava čarter letove.
22.14 – Gradonačelnik Slavjanska , Vjačeslav Ponomarev je potvrdio da su pronađena tela dvojice muškaraca sa znacima mučenja, ali da je njihovo ubistvo velika provokacija. On je dodao da žrtve još nisu identifikovane, te da su tela pronađena u nedelju kako gola plutaju u lokalnoj reci. Ponomarev je potvrdio da postoji velika mogućnost da se radi Vladimiru Ribaku, lokalnom funkcioneru partije Julije Timošenko, koji je nestao prošlog četvrtka.
22.05 – Vitalij Čurkin: Cilj SAD je da dostignu maksimalnu distancu između Rusije i Ukrajine
Predstavnici SAD su ozbiljno uticali na smenu vlasti sa znacima vlasti u Kijevu. To je u emisiji kanala „Rusija 24“ rekao ambasador RF u UN Vitalij Čurkin. Prema njegovim rečima, SAD sada imaju cilj da podržavaju maksimalnu distancu između Rusije i Ukrajine.
SAD snose odgovornost za to što su izašli na operativni prostor i „Desni sektor“ i radikali“, rekao je diplomata. Ambasador Rusije u UN smatra da SAD ne žele eskalaciju krize u Ukrajini. „Njihov cilj je da dostignu maksimalnu distancu između Rusije i Ukrajine. Njihov lob napad – svrgavanje Janukoviča – nije uspeo. Pripajanje Krima oni nisu očekivali. Gladak i miran – to ne ide“, istakao je Čurkin. „Nova kriza nije nikom potrebna. Bez obzira na sav njihov avanturizam, pojavljivanje nove krize sa neočekivanim posledicama im ne treba“, rekao je ambasador Rusije u UN. Čurkin smatra da je vrlo teško zamisliti do mirovnu operaciju UN u trenutnom okruženju. Prema njegovim rečima, u Ukrajini je sasvim dovoljna misija OEBS.
20.50 – KIJEV – Jedan od lidera ukrajinske ekstremne desničarske organizacije Desni sektor, Aleksandar Muzičko, poznat pod nadimkom Saško Bili, slučajno je pucao u sebe dok je pružao otpor policajcima kada su ga privodili, saopštio je zamenik ukrajinskog javnog tužioca Aleksej Baganec.

20.35 – Američki vojnici stižu u Poljsku gde će početi seriju vojnih vežbi u četiri zemlje istočne Evrope, sa ciljem da učvrste savezništvo nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim prošlog meseca, javila je američka agencija AP. Predstavnik Pentagona, kontraadmiral Džon Kirbi, rekao je da će vežbe trajati oko mesec dana i da će u njima učestvovati oko 600 vojnika.
20.15- šef misije OEBS-a Ertugrul Apakan, apelovao je na „ustanike“ da oslobode zarobljenog načelnika policije Kramatorska pukovnika Vitalija Kolupaja, koji je u ponedelajk otet u napadu na zgradu Službe bezbednosti Ukrajine
19.35 – Aleksandar Turčinov v.d. predsednika Ukrajine naredio momentalno pokretanje „antiterorističke“ akcije na istoku zemlje

Oleksandar Turčinov v.d. predsednika Ukrajine naredio je momentalno pokretanje „antiterorističke“ akcije na istoku zemlje, reagujući na vesti da je u okolini Slavjanska pronađeno beživotno telo otetog lokalnog funkcionera Vladmira Ribaka, lokalnog poslanika proevropske partije čiji je lider Julija Timošenko. Turčinov je optužio proruske snage, navodne ubice koji muče i ubijaju ukrajinske patriote, rekavši da su sva ta zlodela sprovedena uz “ punu podršku “ iz Rusije.
Učesnici mitinga u Donjecku spremni da oslobode deo zgrade regionalne uprave
Aktivisti su spremni da oslobode dva sprata i salu za sednice, kako ni se obnovio rad najvažnijih sektora državne administracije. Pristalice federalizacije Ukrajine su 6. aprila uzele pod svoju kontrolu zgradu donjecke regionalne uprave, a sledećeg dana su proglasili formiranje „Donjecke narodne republike“.
Pristalice federalizacije u Donjecku su obećale da će osloboditi dva sprata i salu za sednice u zgradi donjecke regionalne uprave, kako bi se obnovio rad najvažnijih pravaca državne administracije, saopštio je u utorak šef komiteta za medije samoproglašene „Donjecke narodne republike“ Aleksandar Harkov.
„Sada postoji dogovor o oslobađanju dva sprata zgrade regionalne uprave i sale za sednice. Detalje ne znam, sada se sve odvija direktno sa činovnicima kako bi se obnovio rad“, rekao je Harkov novinarima.
Prema njegovim rečima, sa radom će početi najvažniji sektori državne administracije . „Neophodne funkcije države, kao što su pravo, komunalne usluge i socijalna orijentacija – budžetna linija, će raditi“, dodao je predstavnik „Donjecke narodne republike“.
Pristalice federalizacije su 6. aprila uzele pod kontrolu zgradu donjecke regionalne uprave, a sledećeg dana su proglasili formiranje „Donjecke narodne republike“. Već 8. aprila je grupa aktivista izjavila da ne priznaje zvanični Kijev i da sebe smatraju legitimnom vlašću. Osim toga, rukovodstvo „Donjecke narodne republike“ je svojom odlukom „raspustilo“ sve koje je imenovala centralna vlast, od vojske i policije do gubernatora oblasti Sergeja Tartute. Za 11. maj je planiran referendum o samoopredeljenju Donjecka.
19.10 – OEBS povećava broj posmatrača u Ukrajini na 500
OEBS je doneo odluku da poveća broj posmatrača u Ukrajini do maksimalno 500 ljudi. Ova odluka je u skladu sa nedavnim dogovorom iz Ženeve na kojem su Rusija, SAD, EU i Ukrajina dogovorili mere za deeskalaciju krize.

19.00 – NATO AWACS u svakodnevnim špijunskim misijama iznad rumuije
Rumunski novinari, koji su učestvovali u misijama NATO, rekli su da avioni AWACS od početka krize u Ukrajini svakodnevno poleću u izviđačke misije iznad Rumunije, kako bi pratili događaje na Krimu, Moldaviji i južnoj Ukrajini.
18. 55 – Sud u Kijevu odredio je meru pritvora za Dmitrija Sadovika, komandira specijalne jedinice „Berkut“ , umesto kućnog pritvora u kome se do sada nalazio. On je optužen da je umešan u snajpersku paljbu na trgu Nezavisnosti u Kijevu tokom februara kada je ubijeno i ranjeno više ljudi, evromajdanovaca i policajaca.
18.45 – Ministarstvo odbrane Ukrajine: Ukrajinski vojni avion pogođen kada je nadletao Slavjansk
Kijev — Ukrajinski vojni avion pogođen je kada je nadletao Slavjansk, grad u istočnoj Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Kijev.

Ministarstvo je navelo da je avion pogođen iz automatskog oružja za vreme redovnog izviđačkog leta iznad Slavjanska.
Nakon toga avion je bezbedno sleteo na aerodrom u Kijevu.
U Slavjansku su danas sahranjena trojica proruskih demonstranata koji su ubijeni u pucnjavi na jednom kontrolnom punktu.
18.16 – Potpuna adaptacija Krima na ruski pravni sistem mogla bi da potraje i pet godina, upozorio je danas Sergej Aksjonov, vršilac dužnosti šefa te republike.
18.09 – Gradonačelnik Slavjanska na istoku Ukrajine Vjačeslav Ponomarjov izjavio je u tom gradu nema ruskih vojnika.
17.40 – Papa Franja naznačio audijenciju Arseniju Jacenjuku
Papa rimski Franja će primiti vršioca dužnosti premijera Ukrajine ArsenijaJacenjuka.

Kako je saopšteno na vatikanskom blogu „Sismografo“, susret je planiran za 26. april, uoči ceremonije kanonizacije papa rimskih – Jovana Pavla II i Jovana XXIII.
U svom tradicionalnom Vaskršnjem obraćanju papa Franja je pozvao na regulisanje konflikta u Ukrajini. „Zajedno se molimo da sve zainteresovane strane preduzmu sve što je u njihovoj moći kako ne bi došlo do nasilja, nego da se počne sa dijalogom u ime dobrobiti i budućnosti zemlje“, rekao je papa.
17.13 – Nepoznata osoba otvorila je vatru iz automatskog oružja na avion Antonov An-30, koji je bio u posmatračkom letu ukrajinskog ministarstva odbrane, javlja agencija Unian. Napadnuta posada je uspela da sleti u Kijevu, ali njihove povrede za sada nisu poznate.
16.45 – Uvođenje sankcija Rusiji zbog dešavanja u Ukrajini imaće ozbiljne ekonomske i političke posledice po članice Evropske unije, izjavio je predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc u intervju za francuski dnevnik „Parizjen“.
16.32 – Beživotno telo muškarca pronađeno je u blizini ukrajinskog grada Slavjansk, a kako prenose pojedini mediji, pretpostavlja se da je u pitanju član gradskog odbora Gorlovke, Vladimir Ribak, koji je otet 17. aprila, prenosi Unian.
16.05 – Medvedev: Odbrambena sposobnost Rusije neće oslabiti od delovanja Zapada
Premijer RF Dmitrij Medvedev je siguran da odbrana i bezbednost Rusije neće oslabiti od neprijateljskog delovanja Zapada. Govoreći danas u Državnoj dumi RF povodom godišnjeg izveštaja, on je rekao da je odbrambeni sektor uvek bio nacionalni ponos.

Prema njegovim rečima, Rusija ne zavisi od uvoza za proizvodnju mnogih vrsta vojne produkcije i sa sigurnošću zauzima drugo mesto u svetu po obimu izvoza naoružanja, odmah posle SAD.
Medvedev je, takođe, istakao da zemlja namerava da jača svoje pozicije na svetskom tržištu oružja.
15.50 – Viktorija Nuland: Rusija stoji iza destabilizacije situacije na istoku Ukrajine
Pomoćnica američkog državnog sekretara Viktorija Nuland direktno je optužila Rusiju za destabilizaciju istoka Ukrajine uživo u programu CNN-a, prenosi Raša tudej.

Komentarišući prilog o „ljudima u zelenom“ primećenim u Ukrajini, a za koje Zapad tvrdi da su ruski agenti, voditeljka emsije Kristijana Amanpur rekla je da su isti ljudi bili prisutni na Krimu u vreme otcepljenja i pripajanja Rusiji.
„Mislim da smo jasno stavili do znanja da smo veoma zabrinuti zbog toga što Rusija stoji iza destabilizacije situacije koju sad vidimo u istočnoj Ukrajini. O tome se izjasnio predsednik SAD, kao i državni sekretar Džon Keri. Pokazali ste fotografije bradatog čoveka koji je očigledno bio ruski agent u Gruziji, pa se pojavio na istoku Ukrajine“, kazala je Nulandova.
Ovo je prvi put da SAD zvanično optužuju Rusiju za krizu u Ukrajini.
15.21 – Rusija će napraviti pomorsku bazu sa jedinstvenim sistemom za brodove i podmornice u Arktiku, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin, javlja Raša tudej.

Predsednik RF Vladimir Putin je danas u toku sednice Saveta za bezbednost Rusije izjavio da je neophodno pojačati pouzdanost zaštite arktičkih granica zemlje.
„Objekti za proizvodnju nafte i gasa, teretni terminali, gasovodi – moraju biti pouzdano zaštićeni od terorističkih i drugih potencijalnih pretnji“, izjavio je predsednik.
„Takođe, je potrebno učvrstiti vojnu infrastrukturu. Tu se, između ostalog misli i na formiranje jedinstvenog sistema baziranja nadvodnih brodova i podmornica nove generacije na ruskom delu Arktika“, istakao je Putin.
14.43 – Liderka ukrajinske partije Otadžbina i predsednički kandidat Julija Timošenko danas će učestvovati u pregovorima o oslobađanju zgrade regionalne vlade u Donjecku, javlja Itar-Tass. Ona je to najavila jutros na sastanku sa predstavnicima malih i srednjih preduzeća u Dnepropetrovsku. „Biće nekoliko rundi pregovora sa predstavnicima grupa koje blokiraju gradu regionalne vlade u Donjecku“, saopštila je pres služba Timošenkove.
14.30 – Jacenjuk: Ukrajina spremna da diskutuje sa SAD i Evropom o zajedničkoj eksploataciji gasovoda
Ukrajina je spremna da diskutuje sa evropskim i američkim investitorima po pitanju zajedničke eksploatacije i modernizacije svog sistema za transport gasa (STG), izjavio je u utorak vršilac dužnosti premijera Ukrajine Arsenij Jacenjuk posle susreta sa potpredsednikom SAD Džoom Bajdenom.
„Najbolji odgovor na energetsku zavisnost Ukrajine od Rusije će biti prisustvo evropskih i američkih investitora u zemlji“, izjavio je Jacenjuk.
EU je ranije izjavila da je spremna da pomogne Ukrajini u modernizaciji STG i reversu gasa iz Evrope.
14. 25 – Potpredsednik SAD Džo Bajden obećava Ukrajini „energetsku nezavisnost“
Potpredsednik SAD Džo Bajden je u utorak, u obraćanju Vrhovnoj radi Ukrajine u Kijevu rekao da su SAD spremne da pomognu Ukrajini da smanji energetsku zavisnost od isporuka energenata iz Rusije, prenose mediji.
On je priznao da će za postizanje „energetske nezavisnosti“ trebati mnogo vremena.
Potpredsednik SAD je, takođe, u toku svog obraćanja istakao da se ukrajinskim političarima pruža istorijska mogućnost da naprave istinski jedinstvenu državu.
Bajden je 21. aprila stigao u dvodnevnu zvaničnu posetu Kijevu.
14.15 – Dmitrij Medvedev: Kijev nastavlja da bespravno koristi ruski gas i ne plača isporuke
Novo rukovodstvo Ukrajine nastavlja da bespravno koristi ruski gas i ne plaća isporuke gasa, izjavio je danas premijer RF Dmitrij Medvedev, dok je podnosio izveštaj Državnoj dumi RF.
Prema njegovim rečima, u vezi s tim bi bilo pravedno da se Kijevu uvede avansni sistem plaćanja za rusko gorivo.
Medvedev je dodao da je Moskva sada, više nego ikada, zainteresovana za diversifikaciju isporuka gasa i da će realizovati sve projekte u regionu Pacifičkog obruča.
Dug Ukrajine za ruski gas sada iznosi $2,2 milijarde.
13.56 – Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je kriza u Ukrajini izbila zbog slabosti privrede i raširene ekonomije. „Na sreću, niko ne može da nam kaže da imamo raširenu korupciju, ali možemo li da zaključimo da smo pobedili to zlo? Nažalost, ne“, kazao je Lukašenko i pozvao poslanike da učine sve da izbegnu raskol u društvu.
13.28 – Džozef Bajden: SAD nikada neće priznati rusku nelegalnu okupaciju Krima
KIJEV – Potpredsednik SAD pretio Rusiji u Kijevu i obećao joj nove sankcije ako ne prestane s „provokativnim ponašanjem“, a Ukrajini obećao 50 miliona dolara.

„Ukrajina mora da ostane jedinstvena zemlja“, izjavio je u Kijevu potpredsednik SAD Džozef Bajden posle razgovora s privremenim premijerom Ukrajine Arsenijem Jacenjukom.
Bajden je Ukrajini obećao podršku i naglasio da SAD nikada neće priznati „rusku aneksiju Krima“, javlja CNN.
„Nijedna država nema pravo da prosto otme zemlju od druge države“, kazao je potpredsednik SAD. „Nikada nećemo priznati rusku nelegalnu okupaciju Krima.“
Bajden je pozvao Rusiju da „prestane da podržava ljude koji se kriju iza maski i neobeleženih uniformi i izazivaju nerede na istoku Ukrajine“. Ako takvo „provokativno ponašanje“ ne prestane, zapretio je Rusiji novim sankcijama.
„Ovim putem nećete ići sami. Mi ćemo biti s vama“, rekao je Bajden Jacenjuku i obećao Ukrajini 50 miliona dolara za političke i ekonomske reforme, prenosi Gazeta.
Premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk pozvao je Moskvu da povuče ruske specijalne snage u istočnoj Ukrajini, za koje tvrde da će ometati izbore koji će se održati 25. maja.
13.02 – Javni pokret „Narodna alternativa“ počeo je da prikuplja novac za izgradnju spomenika borcima Berkuta u Odesi, javlja Itar-Tass. Pali borci Berkuta dobiće trg u Donjecku. Pripadnici te elitne policijske jedinice, koji su uspeli da obuzdaju divljanje na čuvenom mitingu na kijevskom Trgu nezavisnosti, služe sada u okrivu MUP-a Rusije pod svojim imenom – Berkut.
12.51 – Kličko zatražio od Bajdena nove sankcije protiv Rusije.

12.49 – Vođa desničarske Liberalno-demokratske partije Rusije i dežurni skandal-majstor Vladimir Žirinovski uporedio je u Dumi premijera Dmitrija Medvedeva sa Staljinom i Stolipinom, poznatim po vladanju čvrstom rukom. „U Rusiji je svaka vlada odozgore. Stolipin gore… Staljin gore… Medvedev gore…“!

12.44 – Papa Franja primiće u subotu ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka u okviru brojnih susreta sa šefovima država i vlada tih dana pred ceremoniju kanonizacije dvojice papa.
12.41 – Krimske vlasti procenjuju da će prilagođavanje poluostrva federalnom zakonu potrajati pet godina. Ruske vlasti i preduzeća već su počele da formiraju svoje kancelarije i odeljenja, navodi RIA Novosti.
12. 36 – Grupa hakera koji sebe nazivaju Sajber Berkut objavila je na svom sajtu dokument koji, navodno, sadrži prepisku ministra odbrane Ukrajine Arsena Avakova sa novinarem Dmitrijem Brukom, a u kojoj se navodi da je Avakov isplanirao ubistvo jednog od vođa profašističkog „Desnog sektora“ Aleksandra Muzičkog. Muzičko je stradao 25. marta uveče u Rovnu, a zvanična verzija je da se sam slučajno upucao.

12.19 – Za Rusiju je EU i dalje značajan trgovinsko-ekonomski partner, bez obzira na sankcije Brisela, i Moskva neće inicirati smanjenje ekonomskih veza, izjavio je premijer Rusije Dmitrij Medvedev u godišnjem izveštaju o radu vlade koji je predstavi u Državnoj dumi. Medvedev je kazao da to nije u interesu Rusije jer je trgovinska razmena 400 milijardi dolara. Ako Zapad ipak krene na smanjenje ekonomske saradnje, Rusija će biti prinuđena da se okrene drugim tržištima, kako bi minimalizovala gubitke, dodao je ruski premijer.
12.14 – V. d. predsednika Ukrajine Aleksandar Turčinov razgovarao je sa potpredsednikom SAD Džozefom Bajdenom o situaciji u Ukrajini, javlja UNN. „Planiramo da postepeno nadogradimo ceo sistem državnih institucija i odnos između građana i države“, rekao je Turčinov dodajući da je posebna pažnja tokom razgovora posvećena decentralizaciji vlasti i davanju veće autonomije regionima. Posle sastanka s Turčinovim, Bajden se sastao s privremenim premijerom Ukrajine Arsenijem Jacenjukom.

12.10 – Ukrajinska novinarka Irma Krat se pojavila pred kamerama, rekla da dobro postupaju pred njom i ocenila da je u Ukrajini potpuno bezvlašće.

Ukrajinska novinarska i majdanska aktivistkinja Irma Krat, koju su juče kidnapovale pristalice federalizacije Ukrajine u Slavjansku, pojavila se danas prvi put pred kamerama i rekla da je dobro.
Kratova kaže da hranu i vodu uredno dobija i da je niko ne maltretira. Jedan od njenih kidnapera tvrdi da je sama odabrala da bude u zatočeništvu.
„U principu osećam se normalno. Malo mi je hladno. Daju mi hranu, daju mi vodu. ne ponižavaju me, niko me nije silovao. Ponekad pokušaju da mi prete, ali da ima ičeg posebnog, rekla bih vam“, kazala je ona.
Odgovarajući na pitanja kolega, Kratova je kazala da je u ovom trenutku u Ukrajini potpuno bezvlašće.
Oglasio se i jedan od njenih „otmičara“. „Ne držimo Irmu Krat. Ona je kod nas gost. Sama je htela da bude neko vreme kod nas i da oseti kako to izgleda kad si pritvoren“, kazao je maskirani čovek. Pogledajte i sami snimak koji je osvanu na Jutjubu.
12.10 – Privremeni predsednik Ukrajine Aleksandar Turčinov izjavio je da su pristalice federalizacije prekršile dogovor iz Ženeve kada su zauzeli zgradu policije u Kramatorsku. „Naravno, u ovakvim uslovima ukrajinska vlada će delovati na odgovarajući način“, kazao je Turčinov, prenosi RIA Novosti.
12.04 – Stanovnici Slavjanska oprostili su se sa žrtvama koje su naoružani napadači pobili na jednom kontrolnom punktu u nedelju, 19. aprila.

12.00 – Komandir bataljona DNJEPR pokazuje američkim kongresmenika kako je organizovana odbrana Dnjepropetrovske oblasti, objavila je ukrajinska organizacija Evromajdan na svom Tviteru.

11.50 – Ukrajina je krajem prošle nedelje naglo povećala obim preuzetog gasa iz Rusije, prenosi Tanjug. Veliki rast počeo je 17. aprila, a 19. aprila isporuke u količini od 114,9 miliona kubnih metara dostigle su dvomesečni maksimum, izveštava portal Glas Rusije.
11.32 – Danas je Krim na prvom mestu svake radne sednice vlade Ruske Federacije. Pitanja važna za Republiku (Krim) prate se s posebnim zanimanjem, objavio je na svom Tviter profilu krimski premijer Sergej Aksjonov.
11.26 – Rusija je spremna da se suoči sa novim zapadnim sankcijama zbog Ukrajine, izjavio je danas ruski premijer Dmitrij Medvedev. „Siguran sam da ćemo biti u stanju da posledice svedemo na najmanju moguću meru“, rekao je on poslanicima u parlamentu, navodi AFP. „Vlada je spremna da radi u uslovima kada je prioritet zaštita privrede i građana od takvih neprijateljskih postupaka koji bi mogli uslediti zbog pogoršanja spoljnjopolitičke situacije“, dodao je Medvedev.
11.15 – Vođa UDAR-a Vitalij Kličko zatražio je od potpredsednika SAD Džozefa Bajdena uvođenje novih, strožih američkih i evropskih sankcija protiv Rusije, objavljeno je na sajtu stranke, prenosi RIA Novosti. „Zapad treba odmah da nametne oštre sankcije. One bi trebalo da pokriju sve sektore privrede i da zaista budu bolne“, izjavio je Kličko.
11.07 – Ukrajinski predsednički kandidat Oleg Carev tvrdi da su prelazne vlasti njegove zemlje ponudile članovima rasformirane elitne policije Berkut 200.000 dolara da se vrate na dužnost, javlja Glas Rusije, prenoseći pisanje Moskovskog komsomoljeca. „Oni se neće vratiti. Ponuđene su im velike pare… između 100.000 i 200.000 dolara“, rekao je on. Carev, političar koga su prelazne vlasti u Kijevu optužile za separatizam, istakao je da oni nisu uspeli da „namame novcem“ bivše pripadnike Berkuta.

10.57 – Predstavnici SAD odbili su da učestvuju na ovogodišnjoj konferenciji o međunarodnoj bezbednosti koja bi trebalo da bude održana 23. i 24. maja u Moskvi, potvrdio je zamenik ruskog ministra odbrane Anatolij Antonov u intervjuu Rosijskoj gazeti. Antonov je dodao da će konferencija će biti održana uprkos sankcijama protiv Rusije.

10:52 Jan Lupomesku: Rusija Evropi nije agresor, nego partner
Rusija ne preti Evropi i nije agresor, nego partner, izjavio je poznati češki politikolog, kandidat za poslanika u Evropski parlament Jan Lupomesku.
„Ili mi, ili oni. Ko ne podržava EU, on ja automatski za Rusiju. Ova histerija je izazvana veštački i kultiviše se“, istakao je češki ekspert, komentarišući situaciju u Ukrajini.
Prema njegovom mišljenju, ni SAD, ni EU ne interesuje sudbina običnih građana Ukrajine. Lupomesku je podržao poziciju češkog predsednika Vaclava Klausa, koji smatra da su krizu u Ukrajini isprovocirali SAD i zapadna Evropa.
10.45 – Američki potpredsednik Džozef Bajden rekao je danas ukrajinskim parlamentarcima, sa kojima se sastao na početku svoje dvodnevne posete Kijevu, da SAD podržavaju Ukrajinu u odupiranju „ponižavajućim pretnjama“. Bajden je dodao da će predsednički izbori zakazani za 25. maj biti najvažniji u istoriji Ukrajine, kao i da je Vašington spreman da pomogne u njihovom održavanju.

Potpredsednik SAD takođe je istakao da su SAD spremne da pomognu ukrajinskoj privredi, ali da Ukrajina prvo mora da se uhvati u koštac sa „rakom endemske korupcije“. Nema razloga da Ukrajina ne postigne energetsku nezavisnost, umesto da zavisi od ruskih energenata, ali i za to je potrebno vreme, kazao je Bajden.
10.45 – Rusija je danas na pet godina zabranila ulazak na Krim lideru proukrajinskih Tatara s tog poluostrva Mustafi Džemilevu, saopštila je tatarska skupština. Džemilevu, koji je bio na putu u Ukrajinu je, kada je pokušao da se vrati na Krim, uručena zvanično rešenje o zabrani ulaska na Krim tokom pet godina, prenosi AFP. Predsednik Rusije Vladimir Putin je, inače, juče potpisao dekret o rehabilitaciji krimskih Tatara i drugih etničkih manjina koje su bile ugnjetavane za vreme vlasti Josifa Staljina u Sovjetskom Savezu. Tatari, kojih ima 300.000 i čine oko 15 odsto stanovništva Krima, prošlog meseca su izrazili protivljenje pripajanju tog poluostrva Rusiji.
10.41 – Predsednik OEBS pozvao na realizaciju dogovora o Ukrajini
Aktuelni predsednik Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Didije Burkhalter je pozvao RF, EU i SAD da pomognu u realizaciji ženevskog sporazuma o rešavanju krize u Ukrajini.
10.36 – Snage samoodbrane Donbasa sarađuju s posmatračima OEBS-a u Slavjanskom, ali ne nadaju se da će njihovi zaključci biti objektivni, izjavio je Interfaksu jedan od vođa samoodbrane Miroslav Rudenko. „Ako je suditi po rezultatima njihovog rada u Donjecku, gde nisu ustanovili nikakve povrede prava stanovništva koje govori ruski, onda ne treba računati na njihovu stopostotnu objektivnost“, kaže Rudenko.
10.27 – Pripajanje Krima i Sevastopolja Rusiji „ima istorijski značaj“ jer su ljudi to poluostrvo uvek smatrali „ruskom zemljom“, ocenio je premijer Rusije Dmitrij Medvedev podnoseći poslanicima Dume godišnji izveštaj o radu vlade. On je naglasio da je referendum o pripajanju Rusiji bio u potpunosti u skladu „sa opšteprihvaćenim demokratskim procedurama i normama međunarodnog prava“. Što se tiče sankcija Zapada, Rusija može da minimalizuje njihov efekat, rekao je Medvedev i dodao da je predsednik Rusije Vladimir Putin u 2013. potpisao 448 zakona.
10.20 – Stejt Department: Nemoguće je porediti situaciju u Kijevu i na istoku
Pomoćnik državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Viktorija Nuland je u intervjuu za CNN izjavila da je nemoguće porediti situaciju u Kijevu sa onim što se događa na istoku zemlje: prema njenim rečima, zgrade u Kijevu se i „rentiraju“.
„Sve što drže demonstranti u Kijevu – drže zakonito, uz dozvolu vlade, Rade ili se rentira od vlasnika“, rekla je Nuland.
Nuland smatra da kijevske vlasti preduzimaju mere za ispunjavanje ženevskog sporazuma. Tako ona kaže da je vlada unela u Radu projekta široke amnestije, a da su u Kijevu, navodne, uklonjene neke barikade.
10.19 – Savet direktora Gasproma otkupiće 50 odsto akcija operatera gasovoda Južni tok od kompanije Gasprom Germania GmbH. Kompanija Saut strim transport je međunarodno zajedničko preduzeće organizovano za planiranje, izgradnju i kasniju eksploataciju morskog dela gasovoda koji će biti postavljen u akvatoriji Crnog mora, podsetio je Itar tas. U zajedničkom preduzeću Saut strim transport Gasprom ima udeo 50 odsto, italijanska kompanija Eni 20 odsto, a francuska energetske kompanija EDF i nemački Vinteršel Holding po 15 odsto svaka.
09.44 – Poljski premijer Donald Tusk ocenio je da je kriza u Ukrajini, bez obzira kako će se razvijati, pokazala da je Evropa slaba zbog energetske zavisnosti od Rusije. Tusk je u autorskom komentaru koji danas objavljuje londonski Fajnenšel tajms, ponovo zatražio da Evropska unija produbi integraciju i u oblasti energetike i tako smanji mogućnost pritiska Rusije, preneli su poljski mediji.
09.34 – Šefovi britanskih obaveštajnih agencija su upozorili premijera Velike Britanije Dejvida Kamerona da bilo kakva vojna vojna intervencija Britanije ili Zapada u Ukrajini nosi rizik da preraste u pravi rat sa Rusijom, preneli su danas ruski mediji pisanje britanske štampe. Jedan neimenovani izvor je otkrio da je direktor obaveštajne agencije MI6 Kameronu rekao da ruski predsednik Vladimir Putin neće stajati „mirno po strani“ ukoliko Zapad pošalje vojne snage da pomognu ukrajinskoj vladi, preneo je „Glas Rusije“. „Osnovna poruka jeste da zbog Ukrajine ne vredi započinjati Treći svetski rat“, naveo je pomenuti izvor.

09.32 – Predsednički izbori u Ukrajini, zakazani za 25. maj, biće najvažniji izbori u istoriji te zemlje, izjavio je potpredsednik SAD Džozef Bajden u Kijevu.
09.00 – NATO pokušava da stvori raskol između Rusije i njenih saveznika, govoreći im o „zlim Rusima“ i primoravajući ih da se okrenu Zapadu, izjavio je Anatolij Antonov, zamenik ministra odbrane Rusije. „Alijansa pokušava da utiče čak i države članice CSTO (vojna Organizacija dogovora o kolektivnoj bezbednosti) pokušavajući da članice ubedi da je Rusija zla. Primarni zadatak NATO je da nas razdvoji od naših saveznika“, rekao je Antonov, prenose RIA Novosti. „Figurativno govoreći, potrebno je skolniti „drva od vatre“. Kako bi rešili ovaj problem, Rusija mora sarađivati sa drugim državama uključujući kolege iz CSTO i članice Šangajske saradnje“.

Borbena dejstva između Rusije i Ukrajine su nemoguća, izjavio je danas u intervjuu ruskim novinarima zamenik ministra odbrane RF Anatolij Antonov.
Ja ne verujem da će Rusi i Ukrajinci ratovati. Ali, uveravam vas da mi nećemo dopustiti nikakva neprijatna iznenađena u vezi bezbednosti Rusije, istakao je on.
Antonov je, takođe, rekao da postoje kontakti među oficirima, ali da su svedeni na minimum. On je istakao da ne postoje nikakvi dokazi o koncentrisanju ruske vojske uz granicu sa Ukrajinom, kako tvrde predstavnici EU i Kijeva.
08.31 – SAD je, od 1991. godine do danas, potrošila pet milijardi dolara na razvijanje demokratije u Ukrajini, izjavila je Viktorija Nuland, pomoćnik sekretara SAD za evroazijske poslove. „Ovaj novac je potrošen na podršku aspiracija Ukrajinaca koji žele da imaju snažnu demokratsku vladu koja predstavlja njihove interese“, izjavila je Nulandova dodajući da novac nije dat kako bi se podržao Majdan, koji je bio spontani pokret.
08.15 – Potpredsednik SAD Džo Bajden imaće sastanak sa novim vođama Ukrajine u Kijevu. Na sastanku će biti reči o predstojećim izborima.

08.07 – Aleksandar Turčinov, predsednik Ukrajine potpisao je dekret kojim je Valerija Rudnickog postavio na čelo Bezbednosne službe Ukrajine za region Donjecka.
07.35 – Bob Dol, bivši kandidat republikanaca za predsednika SAD, izjavio je da bi SAD trebalo da Ukrajini pošalju oružje, uključujući i tenkove. „Ovo treba učiniti kako bi SAD pomogle u sprečavanju Rusije da uđe na teritoriju Ukrajine i poslale snažnu poruku predsedniku Rusije Vladimiru Putinu“, naveo je Dol dodajući da Putin oseća da Obama neće učiniti ništa i da su mu ruke odrešene.

07.12 – Predsednik SAD Barak Obama izrazio je nadu da neće doći do novih sankcija prema Rusiji. Dosadašnje sankcije nisu uperene protiv Rusije, već prema podršci međunarodnom redu, saopšteno je iz Bele kuće.
07.10 – Premijer Rusije Dmitrij Medvedev dao je instrukcije da se nastavi sa aranžmanom na državnoj granici između Rusije i Ukrajine u svetlu prisajedinjenja Krima i Sevastopolja Rusiji.

07.02 – Većina ljudi u Lugansku ne želi da se pripoji Rusiji, već žele da žive u državi bez korupcije, izjavio je Timur Juldašev, komandant bataljona Ministarstva za borbu protiv separatizma Ukrajine.
06.55 – SAD još nisu razmatrale mogućnost nametanja sankcija predsedniku Rusije Vladimiru Putinu zbog situacije u Ukrajini, izjavila je Džen Psaki, portparol Stejt Dipartmenta. „Naš cilj nije nametanje sankcija već deeskalacija situacije“, izjavila je ona.
06.50 – Federalisti pravoslavne veroispovesti okupili su se u gradu Kulikovo i glasali za proglašenje Narodne Republike Nova Rusija Odesa. Valeri Kaur, šef Unije pravoslavnih građana Ukrajine, proglasio se za predsednika Narodne Republike Odesa.
Ostavite komentar na Bajden u Ukrajini kao nagoveštaj eskalacije

Copyright © Ceopom Istina 2013-2026. Sva prava zadržana.