mlekaLondonski investicioni fond „Mid Evropa partneri” kupio je „Dunav hrana grupu” za 575 miliona evra, saopštile su juče obe kompanije, ali, kako sada stvari stoje, Srbija od te velike transakcije neće dobiti ni dinara poreza, jer je britanska firma kupila to naše preduzeće od holandskog fonda. U ruke ovog investicionog fonda tako su za velike pare prešli poznati srpski brendovi vode „akva viva” i „knjaz miloš”, „plazma keks”, mleko „kravica”… Osim cene juče je obelodanjen još jedan detalj – da je„ Mid Evropa partneri” imala i domaćeg partnera – Andreja Jovanovića, koji je sa bratom Bojanom Milovanovićem bio vlasnik industrije grickalica „Marbo”.

Tek kada su firmu 2008. godine prodali „Pepsiju” za 200 miliona evra, šira javnost je čula za njih. I to tako što je tadašnji ministar ekonomije Mlađan Dinkić rekao kako ima kupce za Jat, opisujući ih kao biznismene koji „su neukaljanog ugleda, uz njihovo ime ne može da se veže nijedna afera, niti ih je bilo ko nazivao tajkunima”.

Iako ih nije imenovao naši mediji su upravo njih dvojicu prepoznali u Dinkićevim rečima i označili ih kao glavne kandidate za preuzimanje nacionalne avio-kompanije. Privrednici koji su ih dobro znali uveravali su nas i tada „da oni nisu kupci Jata”.

Koliki udeo bivši hokejaš Jovanović ima u kupovini „Dunav hrana grupe” i kako je postao partner „Mid Evrope” od Jovanovića nismo saznali, jer se na njegov telefon javio kolega, obećavši da će nam se Jovanović lično javiti, što se nije dogodilo.

„Mid Evropa” je najveći investicioni fond specijalizovan za investicije u centralnoj i istočnoj Evropi, pretežno u oblasti telekomunikacija. U Srbiji i regionu poznat je po stvaranju vodećeg kablovskog i internet operatera, „SBB-Telemah grupe”, koju je prodao u oktobru 2013, američkom KKR-u.

Ko su zapravo ljudi koji rade u „Mid Evropa partnerima”? Sudeći prema njihovoj zvaničnoj internet prezentaciji, gotovo da nema zvučne međunarodne finansijske organizacije, banke ili fonda čiji nekadašnji zaposleni nisu deo „Mid evropinog tima”. Tako je, na primer, direktor Andrej Babače, radio u „Siti grupi”. Lukas Galvik, jedan od menadžera radio je u „BNP pariba grupi” u Varšavi, a sarađivao je i sa Morganom Stenlijem. Teri Bandon, jedan od osnivača „Mid Evrope” zauzimao je visoke pozicije u EBRD i IFIC-u (kćerka organizacija Svetske banke). Među njihovim partnerima su i nekadašnji zaposleni Svetske banke, EBRD-a, Meri Linča, Dojče banke, Morgan Stenlija, Prajsvoterhaus Kupersa, JP Morgana… Iako će mnogi detalji, pa i između ostalog i gde će biti plaćen porez na kapitalnu dobit, ako je bude, ostati neobjašnjeni, ipak, ovom kupoprodajom misija „Salforda” u Srbiji je završena. Sa ovim investicionim fondom najčešće je dovođen u vezu biznismen Milan Beko, ali on je to demantovao.

– Nisam vlasnik „Salforda”, ni „Denjub fud grupe”, kao ni „Imleka”. Jedini vlasnik „Salforda” je Judžin Džefri koji ima ekonomske partnere svuda po svetu, ali oni nisu suvlasnici. Petoro ih je iz Srbije, ali ja nisam među njima – rekao je Beko gostujući na TV B92 i dodao da je njegova uloga da učestvuje u bordu i savetuje ih. U njegovoj zvaničnoj biografiji navodi se da je član upravnog odbora „Dunav hrana grupe”.

Država bez profita

Saradnik Ekonomskog instituta Mahmud Bušatlija izjavio je juče da je prodaja „Denjub fuds grupe” sasvim legitimna, ali da nije spektakularan čin od kojeg Srbija može da očekuje veliki profit. „Prodaja je znak da će kompanija nastaviti da radi i da će radnici imati posao, a država ne treba da se nada većem prihodu osim po osnovu plaćanja poreza”, kazao je Bušatlija za agenciju Beta.

On je dodao da je moguće da porez po osnovu prodaje „Denjub fuds grupe” ne bude plaćen u Srbiji, ukoliko ta grupacija ima sedište u drugoj državi.

Bušatlija je ukazao da je svakome ko kupi kompaniju cilj da širi tržište, pa da se to očekuje i od novog vlasnika „Denjub fuds grupe”.

Ta grupacija, kako je istakao, nije u vlasništvu države pa je zato prodajna cena stvar dogovora prodavca i kupca i ona čak i nije morala da bude objavljena. „Investicioni fondovi, poput ovog koji je kupio ’Denjub fuds grupu’ biraju profitabilne kompanije”, kazao je Bušatlija i dodao da država u ovom slučaju nije morala da subvencioniše i nudi olakšice stranim investitorima.

mid evropa

Akcionari Imleka i Bambija do novca za najviše 70 dana?

Akcionari kompanija „Imlek” i „Bambi”, koje su u okviru „Denjub fuds grupe” prodate Londonskom investicionom fondu „Mid Evropa partners” za 575 miliona evra, shodno zakonskoj proceduri, mogu da očekuju isplatu za najviše 70 dana.

U skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava, u toku današnjeg dana objavljena su obaveštenja o nameri preuzimanja dva društva koja su listirana na Beogradskoj berzi, a to su „Imlek Beograd” i „Bambi Požarevac”, kažu za Tanjug u brokerskoj kući „Prudens kepital”.

Londonski investicioni fond je, saglasno navedenom zakonu, obavezan da u roku od 15 dana podnese Komisiji za hartije od vrednosti zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, a Komisija nakon toga ima rok od sedam do najviše 10 radnih dana da donese rešenje o odobrenju objavljivanja ponude za preuzimanje.

Ima li kapitalne dobiti?

Kompanija „Dunav hrana grupa” čiji su osnivači Holanđani, odnosno firma registrovana u toj zemlji, neće morati da plati porez na kapitalnu dobit na prodaju firme londonskom investicionom „Mid Evropi partners” pošto Srbija sa Holandijom ima ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Milica Bisić, poreski stručnjak, kaže da se može dogoditi da prodavac ni u Holandiji ne plati ovaj porez, jer je ova zemlja poznata po povoljnim poreskim pravilima zbog čega je firme i biraju za sedište uprave.

– Čak i da se ovaj porez plaća u Srbiji mora se prvo utvrditi da li je bilo kapitalne dobiti, odnosno da li je nastala razlika između cene po kojoj su kompanije prvobitno kupljene, koliko je u njih investirano i pošto su na kraju prodate – kaže Bisić.

Porez na kapitalnu dobit, kako ona objašnjava, plaća se ukoliko je predmet transakcije imovina u Srbiji bez obzira na to ko je vlasnik. Porez na kapitalnu dobit plaća prodavac.


Izvor: Politika

Ostavite komentar

Ostavite komentar na Država bez prihoda od prodaje „Imleka“ i „Knjaza“

* Obavezna polja