edi-rama-unPriznanje Kosova bi bilo dobro i za Srbiju, rekao je albanski premijer Edi Rama obraćajući se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Albanski premijer pozvao je u Njujorku države koje nisu priznale Kosovo da to učine.

On je naveo da je takav potez od suštinskog značaja za promovisanje mira na Balkanu.

„Balkan je ušao u fazu pomirenja i pozivam države koje to nisu učinile da priznaju Kosovo. Priznanje Kosova bi, takođe, bilo dobro i za Srbiju“, rekao je albanski premijer obracćajucći se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Rama je, takođe, naveo da narodi moraju da izvuku pouke iz prošlosti i da za sobom ostave podele zasnovane na veri i boji kože.

„Ujedinimo se u procesu razvoja kako bi stvorili temelje budućnosti za našu decu. Naučimo ih vrednostima tolerancije, poštovanja i razumevanja“, rekao je Rama, prenose albanski mediji.

Misija Srbije u UN – Rama zloupotrebio govornicu

milan-milanovicAmbasador Srbije u UN Milan Milanović je, odgovarajući na stav albanskog premijera, naglasio da je Rama juče zloupotrebio govor u Generalnoj skupštini i zavarao zemlje članice UN da se dijalog vodi između dve države – Srbije i Kosova.

Istina je, dodao je srpski ambasador, da je reč o pregovorima Beograda i privremnih institucija samouprave na Kosovu, prenosi RTS.

Rama je u govoru u UN-u pozvao sve zemlje sveta, koje još nisu priznale Kosovo da to učine, naglašavajući da će time direktno doprineti jačanju stabilnosti, mira i saradnje u regionu.

Rama je dodao da će svetsko priznanje Kosova kao države biti dobra stvar za Srbiju.

Ambasador Milanović je, međutim, poručio da Kosovo nije nezavisna država niti članica UN i podsetio da se u Briselu, pod pokroviteljstvom Evropske unije, vode razgovori o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ukazujući da bi ovakve izjave premijera Albanije mogle da ugroze pozitivne rezultate dijaloga i zaustave budući napredak.

Rama je u govoru ustvrdio da su razgovori koje se u Briselu vode izmedu Srbije i Kosova „razgovori dve suverene države“, ističući da to doprinosi stabilnosti u regionu i stvaranju mogućnosti da dve zemlje pronađu zajedničko rešenje za niz pitanja koja će doneti dobrobit građanima dve države.

„Kao region, konačno možemo da pokažemo da postoji drugi način, osim konflikta, da krenemo napred. Prošle godine prvi put, nakon stotina godina konflikta na Balkanu, oružje nije bilo upereno ni u jednu susednu državu i konačno smo imali godinu saradnje i mira“, kazao je Rama, a prenela agencija ATA.

Pet zemalja EU nije priznalo nezavisnost Kosova: Grčka, Kipar, Španija, Slovačka i Rumunija.

Edi Rama – Moja je obaveza da tražim priznanje Kosova

rama-vucic1-foto-reuters_ffPremijer Albanije Edi Rama izjavio je da je zahtev članicama UN da priznaju Kosovo neotuđivo pravo za sve koji na međunarodnim skupovima predstavljaju Albaniju.

„Što se tiče Kosova verujem da to nije samo neotuđiva obaveza za svakoga ko predstavlja Albaniju na svakom međunarodnom forumu, već i zato što će u fazi u kojoj se nalazi region puno priznanje Kosova i integracija u UN biti veliki podstrek za proces mira i regionalne saradnje“, rekao je Rama.

Govoreći o svojoj poseti Sjedinjenim Američkim Državama i aktivnostima na Generalnoj skupštini UN Rama je dodao da bi priznanje Kosova i članstvo u UN „bilo dobro i za Srbiju“.

„Smatrao sam za shodno da insistiram na toj tezi“, rekao je Rama.

Bljerim Šalja – Potpisivanje međunarodno obavezujećeg sporazuma biće međusobno priznanje Kosova i Srbije

Srpsko-albanska priča ima pozitivan eho u Briselu i sad je pravi momenat za punu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

Posle dugo vremena za to postoji politička volja, volja da se ide napred, poručio je koordinator u dijalogu Beograda i Prištine u kosovskoj vladi Bljerim Šalja.

„Ako nemamo dobrosusedske odnose, ako ne napravimo Evropljane od naših građana, onda teško da možemo ići napred… Došlo je vreme da vlade daju rezultate. Toga još manjka, a to naročito govorim za Kosovo“, rekao je Šalja u intervjuu Tanjugu.

On je uveren, međutim, da je proces normalizacije nepovratan, da mora da se ide napred. Za taj proces, prema njegovoj proceni, nema baš puno vremena.

„Ta srpsko-albanska priča ima svoj pozitivan eho u Briselu i to je verovatno jedina pozitivna priča sa zapadnog Balkana za proteklih nekoliko godina“, ukazuje Šalja.

Kaže i da, ako se ceo proces ne uradi kako treba, ne veruje da će „nas primiti u EU – ni Srbiju ranije, a ni Kosovo kasnije“.

Šalja ističe da proces normalizacije odnosa zavisi od političke volje, a u prilog tome podsetio je na sudbinu sporazuma o stvaraju palestinske države, koji je 1993. godine potpisan u Oslu:

„I gde smo danas, 22 godine kasnije? Neme ničega, jer nema političke volje ni na jednoj ni na drugoj strani. U našem slučaju je drugačije, ja mislim da postoji dobra politička volja da se ide napred, jer nema druge varijante“, poručio je Šalja i dodaje da je dodatni motiv to što obe strane žele u Evropsku uniju.

Na pitanje kako komentariše protivljenje kosovske opozicije Briselskom sporazumu i navodima da je on neprimenljiv, Šalja je rekao da taj sporazum ima „korisnih nejasnoća“, da je on potpisan, da je vlada preuzela obaveze, ali i da sve što se radi po ovom sporazumu je već najavljeno Ahtisarijevim planom 2007. godine.

„Put je nepovratan, nemamo gde da se vratimo… Mislim da po prvi put radimo nešto što je trebalo da odradimo mnogo ranije. Čekali smo toliko godina da shvatimo da moramo da uđemo u proces normalizacije odnosa“, poručio je Šalja.

Poručuje i da je ostalo još puno toga da se uradi do pune normalizacije odnosa, što za Albance sa znači „međusobno priznavanje dve države“.

„Normalizacija podrazumeva da Kosovo i Srbija dramatično promene odnos koji je bio veoma loš tokom istorije, da živimo kao dobri susedi. Podrazumeva i da kosovski Srbi uzivaju sva prava, ali i da Srbija ima prava, i po ustavu Kosova i sporazumima, da brine o njima na sve moguće načine“, naglasio je Šalja i dodao da normalizcija podrazumeva i da „jedni druge pomažemo u procesu evropskih integracija“.

Šalja, koji je učestvovao u do sada svim pregovorima Beograda i Prištine, počevši od Rambujea, preko Pariza, Beča, pa sad i Brisela, rekao je da se tokom svih ovih godina veoma napredovalo, jer u Rambujeu i Beču srpska strana zapravo nije ni želela za pregovarački sto.

Govoreći o Zajednici srpskih opština i Specijalnom sudu, Šalja je ocenio da će oni biti formirani do proleća naredne godine.

Kaže za to vlada ima većinu u parlamentu, „a reč je o preuzetim obavezama, ma koliko se opozicija protivila svemu tome“.

Prema njegovim rečima, 2016. godina je veoma važna i to zbog toga što se očekuje da između Beograda i Prištine bude potpisan međunarodni obavezujući sporazum, a ovakva poruka se sve češće čuje iz Berlina.

„Mislim da su Nemci u pravu kad kažu da je 2016. godina veoma važna za obe strane. Mislim da su obe strane spremne da uđu u tu novu fazu koja nas čeka“, kazao je Šalja.

A na pitanje šta misli kako se na to gleda u Srbiji, koja kaže da nikad neće priznati Kosovo, Šalja odgovara:

„Nije ni toliko važno šta se misli, važno je šta je realnost, a realnost je vrlo jasna. . . Ta realnost vodi ove pregovore. Da nije te realnosti, zašto bismo razgovarali u Briselu? Jasno je zašto pregovaramo. Kao Kosovo i kao Srbija možemo simbolično da kažemo razgovaraju Beograd i Priština, ali vrlo je jasno o čemu se radi“, kazao je Šalja.


Izvor: Sputnjik, Tanjug, Beta

Ostavite komentar

Ostavite komentar na Govor Edi Rame u UN i reakcije

* Obavezna polja