Hilari Klinton, glavni kandidat za predsednika SAD iz Demokratske partije SAD, ponovo se našla u neprijatnoj priči.
Početkom avgusta roditelji dva Amerikanca koji su poginuli 2012.godine u Bengaziju podneli su sudu prijavu protiv nje. Roditelji Šona Smita i Tajrona Vudsa optužuju gospođu Klinton za protivzakonite postupke koji su doveli do pogibije njihovih sinova i za klevetu koja im je nanela moralnu štetu“.
Klintonova je jako dugo u razgovoru s novinarima i biračima uporno ubeđivala da SAD nisu izgubile u Libiji ni jednog čoveka. Po njenim rečima, SAD nisu imale problema sa podrškom evropskih i arapskih saveznika u toku rada sa NATO-om.
To je bila čista laž.
Dotle je već čitava Amerika znala da su 11.septembra 2012. pri napadu na konzulat u Bengaziju poginuli ambasador Kristofer Stivens, saradnik diplomatskog predstavništva i dva bivša specijalca. Do oktobra prošle godine „libijsko pitanje“ je stiglo u Kongres SAD i Hilari Klinton je bila prinuđena da prizna da je odgovorna za tragediju u Bengaziju. Pritom, ona je to učinila prilično cinično, pošto je konstatovala da se ona lično nije bavila bezbednosnim pitanjima. Time je trebalo da se bave profesionalci, a ne Stejt department, tim pre ne državni sekretar – ubeđivala je.
U Kongresu je tada uspela da se izvuče.
Ali prošlost veže i tera da se ogledamo za sobom. Posle svega su Hilari pozvali u FBR, ali nije bilo većeg razglašavanja. Njen suprug, Bil Klinton, pomoću svoje štićenice iz ministarstva za pravdu je počeo da pritiska tajne službe i – „libijska tragedija“ je proglašena za tragičnu slučajnost, za koji demokratski kandidat za predsednika nije ni malo kriv.
Put ka Beloj kući je ponovo raščišćen.
Ko je i kako je pomogao Hilari da se oslobodi „libijskog sindroma“ ostaće tajna, sakrivena sa sedam pečata. Oznaka „strogo poverljivo“ očigledno ima rok važenja od više decenija. Najverovatnije je da je u tu tajnu operaciju bilo uvučeno jako mnogo uticajnih političkih figura. Ali u SAD, na sreću, još uvek postoji pravosudni sistem. Sudija glavnog suda u okrugu Kolumbija, na čije ime su roditelji Šona Smita i Tajrona Vudsa podneli odštetni zahtev, uopšte ne mora da vodi računa o zaključcima dugih zasedanja parlamentarnih komisija koje su se bavile istragom, na izveštaje eksperata i tajnih službi. Vrlo je verovatno, a toga se demokrate pred finalnim krugom predsedničke trke plaše više od bilo čega, da sudija može da odluči tako da to ne bude u korist Hilari Klinton.
I samo zato što smatra da je takva odluka pravilna.
Sada u SAD svi „gledaju u šolju“ kada će on to učiniti: uoči 8.novembra ili posle njega kada će, pošteno govoreći, to biti savršeno svejedno. Ne treba da se zaboravi da je Obama za svoju operaciju u Libiji 2012.godine više puta izjavio da ona predstavlja njegovu najveću grešku. Ceo svet je znao da su SAD i NATO bombardovale zemlju i dovele do njenog uništenja. Građanski rat u Libiji traje već četiri godine. Sada se Obama odlučio da, radi gušenja džihadista koje je on, u suštini zajedno sa hilari Klinon, i doveo na vlast, nanosi udare iz vazduha. 11.septembra 2012. ni Obama, ni državni sekretar Klinton jednostavno nisu ni razumeli šta se to dešava u Bengaziju. Interesantno je i da su na konzulat napadali oni isti ljudi kojima su ranije Bela kuća i Stejt department pomagali. A opsadu su prekinuli američki neprijatelji koji su se dotle borili na strani Gadafija. Da oni u Bengazi nisu stigli na vreme, bilo bi mnogo više žrtava.
Ostavite komentar na Prijava sudu protiv Hilari Klinton

Copyright © Ceopom Istina 2013-2026. Sva prava zadržana.