Nakon što se i Rusija uključila u sirijski rat, pročulo se da je i drugi zaštitnik režima Bašara el Asada, Iran, navodno još pre desetak dana, dok su se ruske snage pripremale za intervenciju, uputio nekoliko stotina svojih vojnika u Siriju. Njihova misija je, prema Rojtersovim izvorima iz Libana, koji je blizak Teheranu, da potpomognu predstojeću Asadovu kopnenu ofanzivu. Iran je do sada, koliko je poznato, u Siriju slao samo vojne savetnike, ali je Asadu izdašno davao novac, bez kojeg ne bi opstao, i posredovao je u tome da se njegovim trupama priključi libanska milicija Hezbolah. Ona brani pogranični pojas Sirije ka Libanu, time i koridor između Irana i Libana.
Ruska avijacija bi uskoro mogla da se nađe i nad drugim susedom Sirije, Irakom. Na saopštenje Moskve da bi razmotrila i napad na tabore Islamske države (ID) u Iraku, iz Bagdada je stigao odgovor da bi takva pomoć bila dobrodošla. Irak je dosad bio pod patronatom Amerike, ali pre nekoliko dana je u njegovom glavnom gradu s Rusijom, Sirijom i Iranom uspostavljen koordinacioni centar za razmenu obaveštajnih podataka o ID. Tako je, izgleda, zaokružena nova bliskoistočna koalicija.
Drugog dana vojne intervencije u Siriji ruski avioni su pogodili trospratni komandni centar i skladište za municiju ID nadomak Idliba i fabriku za pretvaranje automobila u pokretne „paklene mašine” severno od Homsa, naveo je u Moskvi predstavnik ministarstva odbrane. Prema medijima iz te zemlje, ruska avijacija je ukupno do sada pogodila barem 12 ciljeva.

„Suhoji“ na aerodromu u Siriji
Zapadne zemlje i pobunjenici koji se protive ruskom uplitanju u sirijski rat i dalje tvrde da Rusija za metu ne uzima ID, nego ostale ustaničke grupe, uključujući i one koje nisu islamističke, i da je napadnut logor antiasadovskih snaga koje je obučavala Amerika, te da od ruskih projektila stradaju i civili. Nakon što je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov isprva tvrdio da avioni njegove vojske tuku isključivo po položajima ID, Kremlj je juče potvrdio da je lista meta ipak šira.
„Organizacije sa spiska meta su dobro poznate i mete su odabrane u koordinaciji s oružanim snagama Sirije”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
I libanska televizijska stanica Majadin, bliska Damasku, javila je da su ruski bombarderi izveli najmanje 30 napada na pobunjeničku alijansu zvanu Osvajačka armija. U tom savezu je i Nusra front, lokalni ogranak Al Kaide, ali i umerenije grupe, koje u pojedinim delovima haotičnog sirijskog ratišta sarađuju i s islamistički orijentisanim ustanicima. Još jedna labava koalicija raznih pobunjeničkih grupa, Slobodna sirijska armija, takođe tvrdi da se našla pod ruskim projektilima. Zvanični Damask, s kojim, prema rečima Peskova, Rusija koordinira izbor meta, sve ustanike bez izuzetka naziva teroristima.
Osvajačka armija je u proteklih nekoliko meseci zauzimala teritorije na severozapadu, oko Idliba i Homsa, sve više sabijajući trupe lojalne predsedniku Bašaru el Asadu na odbranu priobalnog pojasa zemlje, gde se nalazi i ruska pomorska baza Tartus. I Slobodna sirijska armija je nadirala u okolini Homsa. Takav odabir meta je na Zapadu ponovo podstakao tvrdnje da Moskva ne namerava toliko da savlada ID koliko da na vlasti očuva svog štićenika Asada.

Posledice dejstva ruske avijacije
Ruski predsednik Vladimir Putin je, međutim, odbacio navode da njegova avijacija ubija i civile. Kako je rekao, te tvrdnje su se pojavile i pre nego što su ruski avioni uopšte poleteli na svoju prvu borbenu misiju u Siriji. Već krajem prvog dana, navodno, stradalo je tridesetak civila, da bi Skupština sirijskih Turkmena saopštila kako je samo u jednom selu blizu Homsa poginulo 40 civila, uključujući i njihove sunarodnike.
Bašar el Zubi, jedan od komandanata Slobodne sirijske armije, i Sipan Hemo, iz milicije sirijskih Kurda, ocenili su, prenosi Rojters, da će uplitanje Rusije i ostalih velikih sila samo produžiti rat.
„Ono što se sada događa može se nazvati sudarom titana na sirijskoj zemlji… Liči na treći svetski rat, u kojem se velike sile bore kako bi podelili područja uticaja”, kazao je Hemo za Sirijsku opservatoriju za ljudska prava.
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, protivnik Asada, izjavio je, očevidno misleći na rusku intervenciju, da njegova država neće dozvoliti da teror uhvati korena niti da bude dovedena pred svršen čin. Još jedan Asadov neprijatelj, Saudijska Arabija, zatražila je da Rusija prekine napade i ponovila da oni izazivaju civilne žrtve, dok ne pogađaju ID. Saudijci su, međutim, juče izdejstvovali da su na glasanju u Ujedinjenim nacijama ne nađe rezolucija koja bi otvorila put istrazi o stradanju civila u Jemenu, gde je Rijad poveo svoju vojnu intervenciju, navodno ne pazeći na „kolateralnu štetu”.
Međutim, i Vang Ji, ministar spoljnih poslova Kine, države koja je do sada bila na strani Moskve u pogledu rata u Siriji, izjavio je da se svet ne sme arbitrarno mešati u tu krizu i da je neophodno političko rešenje.
Ostavite komentar na Rusija na nebu, Iran i Hezbolah na zemlji

Copyright © Ceopom Istina 2013-2026. Sva prava zadržana.