21:04 – Naoružane osobe zauzele još jedan aerodrom na Krimu
Naoružane osobe obučene u vojne uniforme bez oznaka blokirale su još jedan vojni aerodrom na Krimu, rekao je portparol Ministarstva odbrane na poluostrvu Vladislav Seleznjov.
Prema njegovim rečima, grupa od 80 naoružanih osoba, koja je imala podršku pedesetak civila, blokirala je prilaz aerodromu nedaleko od sela Saki i postavila mitralješko gnezdo.
Seleznjov je dodao da su civili, koji su bili naoružani motkama i palicama, pokušali da uđu na kontrolni terminal aerodroma.
20:55 – Hiljade pristalica Rusije na Trgu u Simferopolju
Hiljade pristalica Rusije okupilo se danas na Trgu Lenjin u centru Simferopolja na Krimu, izražavajući podršku ruskoj aneksiji regiona.

Zamjenik predsjedavajućeg Vrhovnog savjeta Krima Sergej Tsekov rekao je okupljenima da će za sedam dana narod na Krimu biti srećan.
„Za sedam dana uradićemo ono što godinama čekamo da uradimo“, rekao je Tsekov.
Referendum o pridruživanju Krima Rusiji biće održan 16. marta, podsjeća „Glas Rusije“.
20:43 – Olga Kovitidi: Uslovi pod kojima je Kijev spreman da potpiše sporazume sa MMF-om su pljačkaški
Rekla je da je preliminarnim sporazumom o pružanju finansijske pomoći koji su nove ukrajinske vlasti potpisale sa MMF-om predviđeno da će čitav ukrajinski sistem za transport gasa preći u vlasništvo kompanije „Chevron“ bez ikakve naknade, a kombinati metala će morati da prenesu 50% svojih akcija u vlasništvo nemačke kompanije „Ruhr“.

Proizvodnja uglja u Donbasu će pripasti kćerinskoj kompaniji „Ruhr“ iz Finske.
Prema rečima Kovitidijeve Kijev je takođe obećao da će dislocirati u Ukrajini američki sistem PRO i ratnu avijaciju SAD.
20:35 – Angela Merkel nezadovoljna izborom krimskog naroda
Kancelarka Nemačke Angela Merkel insistira da će održavanje referenduma na Krimu biti nezakonito, o čemu je danas rekao portparol nemačke vlade Štefen Zajbert po završenom telefonskom razgovoru Merkelove sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
„Federalna kancelarka je izričito naznačila stav Nemačke prema kome je nezakonit takozvani referendum na Krimu koji je planiran za 16. mart. Njegovo održavanje je u suprotnosti sa ukrajinskim ustavom i međunarodnim pravom“, rekao je Zajbert.
20:25 – Proruski demonstranti u Donjecku sprečili skup pristalica Vitalija Klička uzvikujući „Putina za predsednika“ i „Ovo je ruski grad“
Oko 10.000 proruskih demonstranata okupilo se danas u Donjecku, na istoku Ukrajine, izrazivši želju da se priključe Rusiji i primorali bivšeg boksera, a sada političara, Vitalija Klička, da otkaže skup svojih pristalica.
Demonstranti su uzvikivali: „Rusija!“, „Donjeck, ruski grad!“ i „Putina za predsednika!“, dok su po tom industrijskom mestu, nekadašnjem uporištu svrgnutog predsednika Viktora Janukoviča, bile okačene zastave Rusije i Komunističke partije.

Građani Donjecka takođe su minutom ćutanja odali počast policajcima poginulim prošlog meseca, tokom proevropskih protesta u Kijevu.
Jedan od vođa protesta Robert Donija rekao je za Frans pres: „Ljudi su se pobunili jer su izgubili strpljenje: Ukrajina je uvučena u političko-ekonomsku igru Evropljana i Zapadnjaka.“
Donija je najavio nove proteste narednih dana, prenosi francuska agencija.
Kličko, kandidat na predsedničkim izborima u Ukrajini 25. maja, izjavio je ranije za medije da želi da uveri građane Donjecka – koji ne prihvataju proevropsku vladu u Kijevu i naginju jačanju odnosa s Moskvom – da „ostanu ujedinjeni“ suočeni sa „separatističkim provokacijama“.

Kličko je, takođe, kritikovao ruske medije zbog, kako je rekao, ispiranja mozga, rekavši su proteste protiv novih vlasti u Kijevu izazvali Rusi, koji su u Ukrajinu došli sa strane.
Kličko je, međutim, morao da otkaže skup koji je za danas najavio u Donjecku, kako bi izbegao sukobe, jer se na centralnom Lenjinovom trgu u tom gradu okupilo na hiljade njegovih protivnika.
Pošto su se okupili kod spomenika Lenjinu, proruski demonstranti prošli su ulicama grada, noseći ruske zastave.
U Lugansku, u blizini Donjecka, pristalice Moskve zauzele su zgradu regionalne vlade i zatražile ostavku guvernera, objavili su lokalni mediji.
19:45 – Timošenkova podsetila SAD i Veliku Britaniju na Budimpeštanski memorandum
Liderka partije Batkivščina, bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko apelovala je na Zapad da ne ostavlja Ukrajinu samu u konfliktu sa Rusijom.
„Apelujem na svetske lidere da ne ostavljaju Ukrajinu samu u konfliktu sa Rusijom. U skladu sa Budimpeštanskim memorandumom trupe Velike Britanije i SAD su garanti mira u našoj državi. Zahvaljujući tom sporazumu moramo sprečiti rat. Pregovori ne treba da se odvijaju između Ukrajine i Rusije. Svetski lideri bi trebalo da postanu svesni da se ruska agresija na Ukrajinu tiče celog sveta“, rekla je Timošenkova u intervjuu časopisu Newsweek.
19:16 – Vladimir Konstantinov: Krim se nada da će ostati parlamentarna republika
Krim se nada da će ostati parlamentarna republika ako se pridruži Rusiji, rekao je predsednik Vrhovnog savjeta Krima Vladimir Konstantinov.

„Razgovarali smo o tome da treba da proširimo naša ovlašćenja. Pripremićemo nacrt Ustava Republike Krim sa ovlašćenjima za koje smo spremni“, rekao je Konstantinov na konferenciji za novinare u Simferopolju.
18:51 – Vladimir Putin objasnio Merkelovoj i Kameronu da su delatnosti krimskih vlasti zakonite
Predsednik Rusija Vladimir Putin je u telefonskom razgovoru sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i britanskim premijerom Dejvidom Kameronom objasnio da su mere koje preduzimaju vlasti Krima zasnovane na normama međunarodnog prava, javila je pres služba Kremlja.

„Putin je između ostalog potcrtao da su koraci koje preduzimaju legitimne vlasti Krima zasnovani na normama međunarodnog prava, a za cilj imaju zaštitu zakonskih interesa stanovništva poluostrva“, stoji u saopštenju.
Šefovi država su razmenili mišljenja o mogućim međunarodnim naporima namenjenim rešavanju krize.
18:50 – Ruski televizijski kanali počeli su da se emituju na Krimu, na frekvencijama koje su prethodno koristile ukrajinske TV kompanije. Među kanalima koji su preuzeli frekvencije ranijih ukrajinskih su Ruski kanal 1, Rusija-24, NTV.TNT, STS i Rusija 1.
18:44 – Bivši ruski tajkun i osuđenik koji je poslednjih 10 godina proveo u zatvoru Mihail Hodorkovski rekao je na mitingu u Kijevu da je Rusija u dosluhu sa bivšim ukrajinskim rukovodstvom koje je prema njemu odgovorno za 100 mrtvih.
18:40 – Angela Merkel i Redžep Erdogan: Zaštiti suverenitet Ukrajine po svaku cenu
BERLIN – Nemačka kancelarka Angela Merkel i turski premijer Redžep Tajip Erdogan složili su se da je po svaku cenu neophodno zaštiti suverenitet, teritorijalni integritet i političko jedinstvo Ukrajine, saopštila je danas nemačka vlada.
Merkel i Erdogan su u telefonskom razgovoru u subotu naveli da je neophodno eliminisati rizik sukoba na Krimu, navodi se u zajedničkom saopštenju koje je objavila nemačka vlada.

Oni su ocenili da je najavljeni referendum na Krimu o pripajanju Rusiji, 16. marta, „krajnje sumnjiv i nelegalan”, prenela je agencija Rojters.
U saopštenju se navodi da su Merkel i Erdogan ukazali na važnost ispunjavanja međunarodnih obaveza radi prevazilaženja krize, ističući značaj napora da se formira „međunarodna kontakt grupa” i komitet koji bi istražio nedavne nasilne incidente. Erdogan je naveo da je Turska spremna da pomogne međunarodnoj kontakt grupi, imajući u vidu bliske veze njegove zemlje sa Ukrajinom i Rusijom, kao i specijalnim odnosom sa krimskim Tatarima.
Merkel je telefonom razgovarala i sa kineskim predsednikom Siom Đinpingom i oni su se složili da se kriza u Ukrajini mora rešiti diplomatskim putem.
Si je istakao da rešenje krize mora biti zasnovano na međunarodnom pravu.
17:47 – Predstavnici samoodbrane Krima: Ukrajinske snage da se predaju do 20č
Kijev — Predstavnici snaga samoodbrane Krima dali ultimatum ukrajinskim snagama na Krimu da do 20 sati po lokalnom vremenu predaju oružje, javila ukrajinska agencija.
Kako je navela ukrajinska agencija Unian, prema ultimatumu, ukrajinski vojnici moraju da predaju oružje, u suprotnom njihova jedinica će biti nasilno zauzeta.

Ova vest nije zvanično potvrđena.
Ukrajinski ministar odbrane u prelaznoj vladi Igor Tenjuh izjavio je ranije danas da ne postoje planovi da se oružane snage Ukrajine upute na Krim.
Tenjuh je agenciji Interfaks rekao da ukrajinske snage samo sprovode vežbe u bazi.
Odgovarajući na medijske spekulacije o kretanju ukrajinske vojske nakon što su ruske snage preuzele kontrolu nad Krimom, Tenjuh je kazao da jedini pokreti snaga koji se mogu videti su „kretanje iz jedne u drugu bazu“ tokom vojnih vežbi, prenela je agencija Rojters.
„Nije predviđeno slanje oružanih snaga na Krim. Oni samo obavljaju rutinske dužnosti“, naglasio je on.
Vrhovni sovjet (skupština) Krima doneo je pre tri dana načelnu odluku o stupanju te autonomne republike kao subjekta federacije u sastav Ruske Federacije.
Referendum o statusu Krima, na kom će biti postavljeno pitanje o pristupanju Rusiji, biće održan 16. marta.
Prema statističkim podacima iz decembra, Krim ima 1.958.000 stanovnika, među kojima najviše Rusa (58,5 odsto), Ukrajinaca (24,3 odsto) i krimskih Tatara (12,1 odsto).
17:43 – Srđan Nogo: Vlasti Krima pozvale Dverjane da budu posmatrači na referendumu
BEOGRAD — Vlasti Autonomne Pokrajine Krim pozvale su Pokret „Dveri“ da budu posmatrači referenduma o statusu te teritorije, izjavio funkcioner „Dveri“ Srđan Nogo.

On je na predizbornom skupu tog Pokreta rekao da će „Dveri“ poslati na Krim delegaciju „međunarodnih posmatrača“.
Referendum o otcepljenju te teritorije od Ukrajine zakazan je za 16. mart.
Ruska vojska raspoređena je na Krimu od prošle nedelje, što su SAD i zapadne zemlje oštro osudili, naglašavajući da to predstavlja kršenje međunarodnog prava.
16:46 – Blic: Rusi namerno potopili stare lađe, ukrajinski brodovi blokirani u zalivu Donuzlav na Krimu
Ruska Crnomorska flota blokirala je izlaz iz zaliva Donuzlav, na zapadnoj obali Krima, potopivši između dve obale svoj ratni brod „Očakov“, koji od 2011. nije u upotrebi, kao i još dva manja rashodovana broda.
Ukrajinski oficiri iz pomorske baze Novoozerne, četvrte po značaju u Ukrajini, ocenjuju da je to učinjeno kako njihovi brodovi ne bi mogli da otplove do Odese, vojne baze koja im pruža veću sigurnost pošto je van Krima.

Proruske snage blokirale su štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju koja i inače ima vrlo ograničene snage, a prošle nedelje je pretrpela udarac prelaskom svog komandanta, admirala Denisa Berezovskog na stranu proruskih krimskih vlasti.
Ukrajinska mornarica je deset puta manja od ruske i neadekvatno je finansirana, procenjuje londonski Međunarodni institut za strateške studije. Između ostalog, Ukrajinci raspolažu samo jednom podmornicom iz sovjetske ere, koju sada nastoje da osposobe nakon što 10 godina nije korišćena.
– Bazu Novoozerne, izgrađenu još u periodu SSSR, 1976. godine, trenutno, kako se procenjuje, čuva više desetina vojnika, naoružanih kalašnjikovima. Oni su odbili ponudu komandanta ruske Crnomorske flote admirala Aleksandra Vitka da pređu na rusku stranu – izhavio je zamenik komandanta baze Novoozerne, kapetan Viktor Šmiganovski.
Nakon potapanja ruskih brodova na ulasku u zaliv, Rusi su, po rečima Šmiganovskog, nastojali da poljuljaju moral ljudstva u bazi poslavši nekoliko helikoptera i aviona da nadleću Novoozerne.
Ukrajinski oficiri odbijaju da kažu koliko je njihovih brodova trenutno blokirano u zalivu Donuzlav.
Rusija je blokirala izlaz iz zaliva Donuzlav, na zapadnoj obali Krima, potopivši između dve obale svoj ratni brod “Očakov”, koji od 2011. nije u upotrebi, kao i još dva manja rashodovana broda.
Ukrajinski oficiri iz pomorske baze Novoozerne, četvrte po značaju u Ukrajini, ističu da je to učinjeno kako njihovi brodovi ne bi mogli da otplove do najveće ukrajinske vojne baze Odese, koja pruža veću sigurnost pošto je van Krima, prenosi AFP.
16:08 – Kremlj: Putin sa Kameronom i Merkel o krizi u Ukrajini
MOSKVA – Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je danas u telefonskom razgovoru sa britanskim premijerom Dejvidom Kameronom i nemačkom kancelarkom Angelom Merkel da je sve što su vlasti na Krimu preduzele u skladu sa međunarodnim pravom, saopštio je Kremlj.

Proruski parlament na crnomorskom poluostrvu proglasio je pripajanje Rusiji i raspisao referendum o otcepljenju od Ukrajine 16. marta.
„Putin je naročito istakao da su koraci koje su preduzele legitimne krimske vlasti u skladu sa međunarodnim pravom i imaju za cilj sprovođenje legitimnih interesa stanovnika Krima”, navedeno je u saopštenju Kremlja, koje prenose agencije.
On je sagovornicima skrenuo pažnju na činjenicu da aktuelne vlasti u Kijevu ništa ne čine da zaustave „divljanje” ultranacionalista i radikalnih snaga u ukrajinskoj prestonici i drugim oblastima te zemlje.
„Uprkos razlikama” u gledanju na situaciju u Ukrajini, Putin i Merkelova se slažu u pogledu zajedničkog interesa smirivanja tenzija, normalizacije situacije što je pre moguće.
Lideri su „razmenili stavove o tome šta međunarodna zajednica može učiniti da se situacija u Ukrajini normalizuje”, navedeno je u saopštenju.
15:02 – Kličko: Rusi će ići dalje od Krima
Na konferenciji za medije u Donjecku Vitalij Kličko je još jednom izrazio zabrinutost da Rusija svoju invaziju neće ograničiti na Krim.
15:15 – Kijev blokirao sve račune Republike Krim
Kijev je isključio elektronski sistem krimskog ogranka državne blagajne i blokirao sve račune Republike Krim, javio je vicepremijer te autonomne republike Rustam Temirgalijev.

Prema Temirgalijevljevim rečima, vlasti Krima drže situaciju pod kontrolom uprkos blokiranjim računima. „Trenutno otvaramo račune u ruskim bankama po brzom postupku, između ostalog i one u rubljama. Ljudi nipošto neće ostati bez penzija i plata“, rekao je vicepremijer i dodao da Krim može funkcionisati i u ovakvoj situaciji.
14:40 – Duma nudi Krimu najpovoljniji status u Rusiji
Ruska Duma je spremna da ponudi Krimu najpovoljniji status ako se pripoji Ruskoj Federaciji, izjavio je danas zamenik predsednika Odbora Dume za industriju Pavel Dorohin.

– Neka oblast Rusije može imati status regiona, teritorije ili autonomne republike. Odgovarajući status može biti utvrđen u konsultacijama sa vlastima Rusije i vladom Krima. Mi smo spremni da podržimo svaku od ovih opcija uzimajući u obzir mišljenje građana – kazao je Dorohin.
14:38 – „Njujork tajms“: Kosovo i Krim nisu isto
Petnaest godina posle secesije Kosova od Srbije, nekadašnji hladnoratovski rivali ponovo su suprotstavljeni, ali su ovoga puta zamenili strane i dok Rusija glasno podržva pravo Krima na otcepljenje od Ukrajine, SAD to smatraju nelegitimnim, piše Njujork tajms ocenjujući da se sukob na Krimu teško može smatrati paralelom za slučaj Kosova.
14:10 – Ukrajinske železnice ne prodaje karte za Krim
Ukrajinske železnice su danas saopštile da više ne prodaju karte za Krim.
Kako je objavljeno na sajtu železnice, svi oni koji su već kupili karte moći će da stignu do željenog odredišta, prenela je “Raša tudej”, navodeći da, međutim, zasad nije jasno kada će vozovi ponovo saobraćati do Krima.
Ruske železnice, kako se navodi, i dalje prodaju karte za Krim.
13:12 – Jacenjuk putuje u SAD na konsultacije
Predsednik prelazne ukrajinske vlade Arsenij Jacenjuk najavio je danas da će sledeće sedmice otputovati u SAD na razgovore sa tamošnjim zvaničnicima o sporu sa Rusijom oko poluostrva Krim.
– Idem u Sjedinjene Američke Države da bih prisustvovao sastancima sa visokim zvaničnicima na temu razrešenja situacije koja se odvija na polju naših bilateralnih i multilateralnih odnosa – rekao je Jacenjuk na početku sednice vlade u Kijevu, a preneo Rojters.
On ipak nije precizirao kad će se održati ti sastanci, niti je izneo neke druge detalje puta, navela je britanska agencija.
12.51: – Vilijam Hejg: Rusija se gadno preračunala time što su njene snage ušle na Krim
LONDON — Rusija se „gadno preračunala“ time što su njene snage ušle na ukrajinsko poluostrvo Krim, upozorio britanski šef diplomatije Vilijam Hejg u intervjuu BBC-ju.
Hejg je istakao da bi Zapad mogao da uvede „opsežne“ ekonomske sankcije ukoliko ne bude pronadjeno diplomatsko rešenje spora sa Ukrajinom i dodao da bi evropske zemlje mogle da okrenu ledja uvozu gasa iz Rusije u korist energenata iz SAD.
Britanski zvaničnik je odbacio mogućnost vojne akcije protiv Rusije, ali je rekao da postoji opasnost da dođe do „pravog konflikta sa upotrebom vatrenog oružja“.
Hejg je istakao da bilo kakva eventualna mera protiv Rusije neće uticati na Ruse koji legalno borave u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Rusija je faktički preuzela kontrolu nad Krimom, regionom sa većinski ruskim stanovništvom, a lokalne vlasti su za 16. marta zakazale referendum sa pitanjem o otcepljenju od Ukrajine i pripojenju Rusiji.
Hejg je istakao da se ova situacija odvija „nenormalno brzo“ i dodao: „Svet to neće videti kao slobodno i pošteno“.
„Mislim takođe da bi bilo pogrešno smatrati da je Rusija ovime na neki način pobedila. Mislim da će se na kraju pokazati da se Rusija gadno preračunala u vezi sa time“, rekao je britanski šef diplomatije.
12:02 – Rogozin: Rusija da modernizuje oružje zbog pretnji
Zamenik ruskog premijera zadužen za odbranu Dmitrij Rogozin je istakao da bi zbog pretnji Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a ruska vojska trebalo da se opremi modernijim oružjem.
„Nadam se da posle najnovijih pretnji SAD i NATO niko više ne sumnja u neophodnost dodatnog naoružavanja naše vojske i flote, kao i modernizaciju naše odbrambene i vojne industrije“, napisao je Rogozin na svom profilu na Fejsbuku, a preneo sajt „Glas Rusije“.
11:16 – Rusi traže zabranu kandidature ultranacionaliste
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da nove vlasti u Kijevu moraju da spreče predsedničku kandidaturu ultranacionaliste Dmitro Jaroša.
– De fakto vlasti u Kijevu i njihovi zapadni pokrovitelji moraju da zatvore put ka vlasti za neofašistu Jaroša i njegoe pristalice – ocenio je izaslanik za ljudska prava Ministarstva spoljnih poslova Konstantin Dolgov, prenele su agencije.
10:40 Plaćenici „Blekvotera“ već na istoku Ukrajine?
Na najmanje dva objavljena snimka prikazani su dobro naoružani vojnici bez oznaka na uniformama u Donjecku, koji je zahvaćen protestima u znak podrške otcepljenju od Ukrajine.
Na jednom od video snimaka jedan od prolaznika uzvikuje “Blekvoter!”, nakon čega su naoružani ljudi otišli sa ulice, prenosi “Dejli mejl”.
Juče je u Donjecku nekoliko hiljada ljudi izaštlo na demonstracije tražeći referendum o utvrđivanju statusa ovog regiona.
Snimci su objavljeni neposredno nakon što se u ruskim medijima pojavio izvještaj da je oko 300 muškaraca stiglo na aerodrom “Borispil” u Kijevu i da su nosili torbe slične vojnim.
U izvještajima se spekuliše da su poslati u regione na istoku i jugu Ukrajine, gđe većinu čini stanovništvo sa ruskog govornog područja i proruske snage, koje su novim vlastima u Kijevu zaprijetile otcjepljenjem.
10.00 – Ruske snage zauzele još jedan kontrolni punkt na granici na zapadu Krima, saopštio je portparol tog punkta, a prenosi Rojters.
09:00 Američka vojska spremna da brani zemlje članice NATO-a od Rusije
Ako se situacija na Krimu zaoštri, SAD napašće Rusiju, izjavio je šef Združenog štaba armije SAD general Martin Dempsi, javlja ruska Pravda.

Dempsi je u intervjuu TV kanalu PBS izjavio da je Amerika spremna da podrži Ukrajinu i evropske saveznike i da će obavestiti Kijev da će SAD primeniti silu ako bude neophodno. Ruska intervencija na Krimu „donosi rizik svim evropskim zemljama i saveznicima u NATO“, izjavio je general. Dodao je da je saopštenje vojnog vrha SAD već poslatosaveznicima u NATO.
Dempsi je u intervjuu izjavio da je Amerika spremna da podrži Ukrajinu i evropske saveznike i da će obavestiti Kijev da će SAD primeniti silu ako bude neophodno. Ruska intervencija na Krimu „donosi rizik svim evropskim zemljama i saveznicima u NATO“, izjavio je general. Dodao je da je saopštenje vojnog vrha SAD već poslato saveznicima u NATO.
08:44 – Ukrajina zavela oštre mere štednje budžetskih sredstava
Ukrajinska vlada uvela je više mera usmerenih na štednju budžetskih sredstava koje, između ostalog, uključuju privremeno ograničenje plata rukovodiocima i dnevnica za službeni put, smanjenje broja službenih automobila kao i kupovine vozila, nameštaja, mobilnih telefona i kompjutera, javile su agencije, prenoseći saopštenje vlade objavljeno na njenoj internet-stranici.
Ostavite komentar na Ukrajinski pregled za 09.03.2014.

Copyright © Ceopom Istina 2013-2026. Sva prava zadržana.